Spomenik Sv. Jurja, autora Antona Dominika Fernkorna, na tadašnjem Akademičkom trgu

Spomenik Sveti Juraj ubija zmaja izradio je Anton Dominik Fernkorn, austrijski kipar i ljevač, originalno za nišu palače Montenuovo u Beču. Skica za spomenik datira iz 1851. godine. Skulptura obilježena snažnim dramatskim nabojem donijela je Fernkornu veliku popularnost, a zagrebački nadbiskup Juraj Haulik ju kupuje za perivoj Jurjaves (kasnije park Maksimir).

Spomenik sv. Jurju na Trgu Republike Hrvatske 2018. godine

Prije nego što je spomenik smješten na svoju današnju lokaciju, Trg Republike Hrvatske, spomenik se nalazio na Akademičkom trgu – danas Trgu Josipa Jurja Strossmayera.

Danas se na toj lokaciji nalazi spomenik podignut Strossmayeru.

Više o projektu Stare Razglednice Zagreba možete saznati na stranici licegrada.hr/starerazglednicezagreba

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...