Građanski rat početkom 16. stoljeća: Dvorska i narodna stranka u borbi oko prijestolja

Jedno od najtežih perioda zagrebačke povijesti svakako je bilo 16. stoljeća, a razlog tomu je bila opasnost od Turaka koji su se približavali gradu, pa sve do unutarnjih problema: dinastičke borbe, građanski rat i tradicionalni sukobi unutar samog grada. Stanovnici Zagreba su imali velikih briga oko održavanja utvrda, ratnih davanja te međugrađanskog nasilja, ali grad nije bio lišen niti kuge, poplava i potresa.

U državi su postojale dvije stranke – dvorska stranaka i narodna stranka. Dvorska stranka je držala stajalište da se Ugarska zajedno s Hrvatskom i Slavonijom ne može sama braniti protiv neprijateljske sile, točnije – od Turske, zbog čega se više oslanja na inozemstvo i zapadne zemlje. CIlj dvorske stranke je bio na prijestolje dovesti austrijskog nadvojvodu Ferdinanda.

S druge strane, narodna stranka, koju je predvodio najbogatiji mađarski velikaš Ivan Zapolja, bila je stava da stranac ne može biti izabran za ugarsko-hrvatskog kralja, a uz Zapolju je bila gotovo čitava Mađarska i Slavonija. Uz dvorsku stranku, i izbor Ferdinanda, bili su pojedini mađarski i slavonski velikaši, te cijela Hrvatska između Kupe i Jadranskog mora.

Dvorska stranka je imala najviše pristaša u Hrvatskoj baš zato što je taj dio najviše patio od prodora Turaka, zbog čega se na tom području najviše javlja potreba za jačanjem obrane.

Nakon smrti kralja Ludovika II Jagelovića, koji je svojom nesposobnošću doveo državu do propasti te izgubio život u Mohačkoj bitki 1526. godine, svaka od dvije navedene stranke na prijestolje dovodi svog odabranika. Narodna stranka bira Zapolju, a dvorska Ferdinanda, što izaziva građanski rat i drugotrajne stranačke borbe u zemlji.

Na početku građanskog rata nešto je jači bio položaj Zapolje, izbora narodne stranke, ponajviše zato što su ga kraljem priznale i neke strane države, a Francuska mu je čak ponudila i pomoć u borbi protiv njegova protivnika.

U sukobu vojske dvije stranke, Zapolja je potučen 27. rujna 1527. godine kod Tokaja, kada stradava vođa njegove stranke Krsto Frankopan. Nakon te bitke izgledi za uspjeh Zapolje su u potpunosti nestali, zbog čega je mađarsko i slavonsko plemstvo okrunilo Ferdinanda za kralja. Proglašavanjem Ferdinanda kraljem tek privremeno prestaje građanski rat.

Druge objave

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Pročitajte i ovo:

ZAGREBAČKIM ULICAMA Sunce je najavilo skori dolazak proljeća. Napokon!

Prije točno tjedan dana krenuli smo u lov na snježne kadrove po gradu, a danas potpuno drugačija slika. Nakon snježnih i mračnih dana, napokon...

Spomenik poginulim braniteljima s područja novozagrebačkog Zapruđa

Na trgu Ivana Meštrovića, u novozagrebačkom kvartu Zapruđe, nalazi se spomenik poginulim braniteljima s tog područja. Spomenik je podignut 1999. godina, a autor istog je...

Na što se, prema Zlatnoj buli, obvezao Gradec?

Izdavanjem Zlatne bule 1242. godine, kralj Bela IV je otvorio novo poglavlje za Gradec. S brojnim povlasticama koje je sa sobom donosila Zlatna bula,...