Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije smještena između Tkalčićeve ulice i Dolca

Barokna trobrodna crkva s izduženim svetištem i zvonikom s lukovičastom kapom građena je u 18. stoljeću na mjestu srednjevjekovne crkve na Dolcu. Točna godina dovršenja crkve “1750” upisana je u kartušu na zidu kora.

Svetište tzv. “rimskog tipa” s kupolom i lanternom, prvom takve vrste u Zagrebu, građeno je 1766. godine. Crkva sa sačuvanim baroknim inventarom iz druge polovice 18. stoljeća, posjeduje izrazitu arheološku, kulturno-povijesnu, graditeljsko-tipološku, arhitektonsku i urbanističku kvalitetu.

Ovaj članak je objavljen u sklopu serijala o zaštićenim pojedinačnim kulturnim dobrima grada Zagreba.

Druge objave

Bjelovar od Marije Terezije do „grada sira“ i hrvatske prijestolnice zagoneta

Bjelovar je grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije te Bjelovarsko-križevačke...

Istra kroz objektiv: poluotok u kojem svaki grad priča drugačiju vizualnu priču

Istra je najveći poluotok na Jadranskom moru i jedno...

Stari grad na Pagu: Belina povelja 1244., sabota 1393. i preseljenje koji je rodio novi Grad Pag

Stari grad Pag bio je srednjovjekovno naselje na otoku...

Ston i Dubrovnik: solane i obrambeni zidovi na Pelješcu u kontekstu pomorske strategije Dubrovačke Republike

Općina Ston na Pelješcu i grad Dubrovnik na južnome...

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Pročitajte i ovo:

Simbol perivoja na istoku grada nosi neobičan naziv

Zasigurno najpoznatija arhitektura parka Maksimir je Vidikovac, na koji se pruža pogled sa samog glavnog ulaza u park. Poznat je i pod nazivom Kiosk....

Hrvatski barokni ansambl poziva na koncert u HGZ-u

U nedjelju, 25. listopada 2020., u Velikoj dvorani HGZ-a, Hrvatski barokni ansambl nastavlja svoju 20. sezonu koncertom nazvanim Concerto – Concertino! Barok, taj raskošan i...

Kako je izgledalo stanovništvo na Kaptolu nakon što su Tatari napustili Zagreb

Sastav stanovništva na srednjovjekovnom Kaptolu, nakon tatarskog pustošenja zagrebačkog kraja, nije se bitno mijenjao. Kaptolskim područjem i dalje ponajviše prevladava svjetovno stanovništvo, zbog čega...