ZOO vrt grada Zagreba: Prinove u zagrebačkoj obitelji čupavouhih lemura

Mlađe je slađe! Potvrđuje to ljubavna priča čupavouhih lemura u Zoološkom vrtu grada Zagreba. Petnaestogodišnja Padme i njezin čak dvanaest godina mlađi partner John John početkom srpnja postali su roditelji dvije crno-bijele ljepotice. Proširenje obitelji zagrebačkih čupavouhih lemura oduševilo je sve ljude posvećene očuvanju čudesnog životinjskog svijeta Madagaskara.

„Padme je prije dvije godine u Hrvatsku stigla iz Italije, a John John iz Danske. Njihova ljubav koja je donijela potomstvo, sada je tema razgovora u zoološkim vrtovima diljem Europe. Naime, čupavouhi lemuri su prema crvenom popisu Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN-a) kritično ugrožena vrsta i svaka je nova jedinka izuzetno vrijedna“, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Posljednji su se put čupavouhi lemuri na istoj adresi rodili prije 18 godina.

Ovoga ljeta rođene čupavouhe lemurice zdrave su i lijepo napreduju. Još uvijek sišu majčino mlijeko, no kako u svemu oponašaju roditelje, prije nekoliko su dana počele grickati vrbinu granu te povrće. Ljupke lemurice znatiželjne su i zaigrane, pa se sve odvažnije penju po svemu što ih okružuje.

Iako lemuri na svijet dolaze teški svega 100 grama, već s pet mjeseci toliko su snažni da se uspješno penju na vrhove drveća. Uoči dolaska mladunaca na svijet, majka izrađuje gnijezdo od grančica, lišća te vlastite dlake. Za razliku od majki ostalih lemura koje dok se hrane, mlade nose na trbuhu, majke čupavouhih lemura svoje mlade drže u ustima ili ih ostavljaju na sigurnom. Spolnu zrelost čupavouhi lemuri dosežu s 20 mjeseci. Život provode u skupinama koje imaju do pet jedinki. Riječ je zapravo o obiteljima koje se sastoje od para i njihovih potomaka. Vlada matrijarhat – na čelu grupe je glavna ženka. Većinu vremena čupavouhi lemuri provode visoko u krošnjama drveća, a najaktivniji su u sumrak i rano ujutro kada traže hranu.

U prirodi, kišnim šumama istočnog Madagaskara, žive najviše 19, a u zoološkim vrtovima je zabilježeno da mogu doživjeti čak 35 godina. U prirodi čupavouhe lemure ugrožavaju fosse, madagaskarski mesožderi slični mačkama, ljudi koji se bave krivolovom, te oni koji svojim djelovanjem pridonose uništavanju njihova staništa.

Druge objave

Bjelovar od Marije Terezije do „grada sira“ i hrvatske prijestolnice zagoneta

Bjelovar je grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije te Bjelovarsko-križevačke...

Istra kroz objektiv: poluotok u kojem svaki grad priča drugačiju vizualnu priču

Istra je najveći poluotok na Jadranskom moru i jedno...

Stari grad na Pagu: Belina povelja 1244., sabota 1393. i preseljenje koji je rodio novi Grad Pag

Stari grad Pag bio je srednjovjekovno naselje na otoku...

Ston i Dubrovnik: solane i obrambeni zidovi na Pelješcu u kontekstu pomorske strategije Dubrovačke Republike

Općina Ston na Pelješcu i grad Dubrovnik na južnome...

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Kip Julija Klovića ispred Galerije Klovićevi dvori djelo je kipara Frane Kršinića

Julije Klović (1498. - 1578.) bio je hrvatski slikar i minijaturist, koji je nosio nadimak "Michelangelo minijature". Danas se ispred Galerije Klovićevi dvori, koja je...

Prve organizacije u obliku ceha u Zagrebu se pojavljuju u krajem 15. stoljeća

Gradec, nakon što je grad dobio brojne povlastice proglašenjem slobodnog i kraljevskog grada Zlatnom bulom iz 1242. godine, sve više nastanjuju brojni obrtnici. Obrtnici...