Centar grada Zagreba dijelimo na dvije cjeline – Donji i Gornji grad. Riječ je o dvjema povijesnim cjelinama koje su od iznimne važnosti za grad Zagreb, a ovaj put ćemo se posvetiti jednoj od njih.
Gornji grad ili Gradec je povijesna jezgra Zagreba koju, baš zbog svog značaja za grad, posjećuju mnogobrojni turisti. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19. stoljeća činila je, zajedno s Kaptolom, središnje urbanizirano područje grada Zagreba.
Tijekom vremena su ondje izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin današnji izgled. Glavnim trgom Gornjega grada smatramo Trg sv. Marka, nekada mjesto trgovanja, a danas političko sjedište Hrvatske, sa zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i Gradske skupštine.
Trgom sv. Marka dominira crkva sv. Marka, izvorno gotička građevina iz 14. stoljeća, kasnije preoblikovana u neogotičkom stilu.
Iz srednjega vijeka sačuvan je monumentalni južni portal s kipovima dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite kiparske radionice Parler iz Praga te predstavlja najznačajnije ostvarenje gotičkog kiparstva u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Krov crkve s povijesnim grbovima Hrvatske i grada Zagreba potječe iz 19. stoljeća, iz velike obnove pod vodstvom arhitekata Hermanna Bolléa i Friedricha von Schmidta. Zvonik crkve je iz baroknog vremena, a godina 1841. godine na njemu označava jednu od većih obnova.
Druga poznata gornjogradska crkva je barokna crkva sv. Katarine (1620.-32. godina), koja se smatra prvom baroknom građevinom kontinentalne Hrvatske.
Dvoranska crkva s bočnim kapelama, u unutrašnjosti je bogato ukrašena štukaturama Antonija Quadrija (1732. godina), a svetište je oslikano iluzionističkom arhitekturom oltara sa scenom „Sveta Katarina i aleksandrijski filozofi“.
Ovo značajno djelo baroknog slikarstva radio je slovenski slikar Krištof Andrej Jelovšek. Crni oltari potječu većinom iz 17. stoljeća, osim oltara sv. Ignacija koji je iz 18. stoljeća, rad znamenitog kipara Francesca Robbe.
Uz crkvu svete Katarine pruža se kompleks bivšeg isusovačkog samostana, izgrađenog u 17. stoljeću te nadograđenog 1980-ih. Danas je ova građevina sjedište galerijske ustanove Klovićevi dvori, gdje se održavaju vrhunske umjetničke izložbe.
Od nekadašnjih samostana, na Gornjem gradu je i samostan sv. Klare, odnosno opatica klarisa, u po njima nazvanoj Opatičkoj ulici.
Zanimljiv je po oslikanim pročeljima. Pretpostavlja se da su naslikani prozori povezani sa zatvorenom funkcijom ovoga ženskog samostana. U samostanu je danas smješten Muzej grada Zagreba, jedan od najbogatijih muzeja u Hrvatskoj.
U Ćirilometodskoj ulici, južno od Trga sv. Marka, nalazi se grkokatolička konkatedrala sv. Ćirila i Metoda, a stoji na mjestu ranije kapele oštećene u potresu koji je pogodio Zagreb 1880. godine.
Projektirao ju je Hermann Bolle, a pošto se grkokatolici služe istočnim obredom, iako su dio katoličke crkve, sagradio ju je u svojoj osebujnoj verziji historicističkog neobizantskog stila. Crkvu odlikuje impresivni ikonostas izrađen od hrastovine, u zagrebačkoj Obrtnoj školi. Dio je grkokatoličkog sjemeništa koje se na Gornjem gradu nalazi od 1681. godine.
Na Gornjem gradu se također nalazi niz baroknih kuća i palača. Najznačajnija među njima je palača Vojković u Matoševoj 9 (1764. godina), u stilu marijaterezijanskog baroka, s vrlo reprezentativnim pročeljem s motivima školjki. Danas je u njoj smješten Hrvatski povijesni muzej.
Od drugih palača ističu se Banski dvori te uz nju palača Rauch (na Trgu sv. Marka 1 i 2), koje su danas jedinstven objekt u funkciji sjedišta Vlade Republike Hrvatske.
U Ćirilometodskoj ulici 3 nalazi se palača Raffay, u kojem se danas nalazi Hrvatski muzej naivne umjetnosti, a u blizini i kuća znamenite hrvatske plemićke obitelji Zrinski (Markovićev trg 3).
Tri vrlo lijepe barokne palače smještene su u Opatičkoj ulici: palača Juršić (Opatička 2), palača Rauch-Sermage (Opatička 6), te palača Bužan (Opatička 8) iz 1754. godine, djelo najpoznatijeg zagrebačkoga baroknog graditelja Matije Leonharta.
U Opatičkoj 10 nalazi se zgrada bivšeg Vladinog Odjela za bogoštovlje i nastavu, nekadašnjeg Ministarstva kulture i prosvjete. U njoj su bogati interijeri (poznata Zlatna dvorana), a ispred je raskošna neobarokna kovana željezna ograda (1894. godine), rad arhitekta Hermanna Bolléa i Obrtne škole u Zagrebu.
Od ostale stambene arhitekture valja spomenuti i ostatke nekadašnje renesansne kuće s crno-bijelom naslikanom dekoracijom (ugao Mesničke i V. Lisinskog), te poznatu ljekarnu u Kamenitoj 9 (pročelje je radio zagrebački graditelj Bartol Felbinger). U toj je kući živio unuk slavnog talijanskog pjesnika Dantea.
Gornji je grad nekad bio okružen zidinama s kulama i nekoliko gradskih vrataa, a do danas su očuvana jedino istočna, tzv. Kamenita vrata.
Na sjevernom dijelu Gornjeg grada je kula Popov toranj, u kojoj je smještena zvjezdarnica.
U zgradi u podnožju kule je legendardna zagrebačka gostionica Palajnovka. Još ćemo spomenuti i poznatu gostionicu Pod starim krovovima (Basaričekova 9), koja radi već desetljećima, a bila je inspiracija za gostionicu K Žnidaršiću u slavnom filmu Tko pjeva zlo ne misli, a koji je dijelom sniman u susjednoj kući.
I za kraj, prekrasna kula Lotrščak, koja je poznati vidikovac s kojeg se pruža prekrasan pogled na Donji grad.
Ispod kule nalazi se Strossmayerovo šetalište te uspinjača koja povezuje Gornji i Donji grad.
