Zaštićena nepokretna kulturna dobra grada Zagreba u Prilazu Gjure Deželića

Gjuro Deželić bio je prozaik, publicist, prevoditelj, a danas je po njemu nazvana ulica koja spaja Ulicu Republike Austrije s Trgom Republike Hrvatske, a u ovom članku pobliže ćemo vas upoznati s tri zaštićena kulturna dobra smještena u ovoj ulici.

Kuća njemačkog arhitekta Kune Waidmanna s kraja 19. stoljeća u Prilazu Gjure Deželića

Vlastita kuća arhitekta Kune Waidmanna sagrađena je 1886.-1887. godine na adresi Prilaz Gjure Deželića 4. Kuća je jednokatnica s visokim prizemljem L tlocrta.

Na svakoj etaži bio je po jedan stan s glavnim prostorijama u uličnom dijelu, a kuhinjom i sporednim stubištem u manjem, dvorišnom krilu. Pročelje je stilski riješeno u duhu njemačke renesanse.

Kuće Hrvatske banke za promet nekretninama iz 1910. godine na Prilazu Gjure Deželića

Tri stambene zgrade na Prilazu Gjure Deželića na brojevima 42-44-46 sagrađene su 1910. godine za Hrvatsku banku za promet nekretninama d.d., prema projektu arhitekta Rudolfa Lubynskog.

Ove su kuće prototip ugrađene najamne višekatnice, repetitivnog i korisnički prilagodljivog tlocrtnog rješenja (“zagrebački tlocrt”) s visokim iskorištenjem raspoložive površine, istodobno idealno primjerenog najširem rasponu mogućih oblikovnih interpretacija postsecesijske prezentacije stambene gradnje u kontekstu blokovske izgradnje.

Crkva sv. Blaža izgrađena početkom 20. stoljeća prema projektu Viktora Kovačića

Centralno koncipirana crkvena dvorana u obliku grčkog križa s armirano-betonskom kupolom na tamburu s pandantivima, Crkva sv. Blaža sagrađena je 1912.-1914. godine prema projektu Viktora Kovačića.

Uz crkvu je sedmorokatni zvonik zidan opekom s loggiom na vrhu obloženom zeleno glaziranim pločicama. Crkva se odlikuje izrazitom graditeljsko-tipološkom, arhitektonskom i urbanističkom kvalitetom s očuvanim vrijednim sakralnim inventarom.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...