Mali trg smješten između Ilice i Masarykove, dobio je ime po Petru Preradoviću, generalu, pjesniku i autoru domoljubnih i ljubavnih tema. No, svi ga mi zapravo zovemo Cvjetnim trgom.
Spomenik Petru Preradoviću se nalazi u samom središtu trga na kojem se od 14. stoljeća održavaju sajmovi, a naziv Cvjetni je dobio po raznim štandovima na kojima se u prošlosti prodavalo cvijeće. Na sjevernoj strani trga nalazi se pravoslavna crkva Svetog Preobraženja, sagrađena krajem 19. stoljeća na mjestu rimokatoličke crkve Svete Margarete.
Danas je Cvjetni trg poznat kao „in“ mjesto gdje dolaze mnogi željni zabave koju im nude brojni ugostiteljski objekti na trgu i po obližnjim ulicama.
Nedaleko Cvjetnog trga nalazi se Varšavska ulica koju krasi spomenik jednom od najvećih hrvatskih pjesnika – Augustinu Tinu Ujeviću, a postavljen je u spomen stote obljetnice pjesnikovog rođenja.
Baš tu Varšavsku i već spomenutu Masarykovu ulicu povezuje prolaz s nekoliko imena, od kojih je jedan najpopularniji – Miškecov prolaz. Iako službeni naziv glasi Prolaz sestara Baković, mnogi ga povezuju s junakom Mihaelom Erdecom, koji je prije Drugog svjetskog rata bio akrobat u cirkusu, ali je zbog nesreće završio na ulici.
Nakon nesreće, stan je pronašao u kotlovnici kina u prolazu, te je obavljao pomoćne poslove i svirao usnu harmoniku, a mnogi ga pamte po neuzvraćenoj ljubavi prema prvoj zagrebačkoj miss, Štefici Vidačić.
Dotaknut ćemo se još jednog prolaza, onog koji povezuje Cvjetni trg i Ilicu, a riječ je o Oktogonu. Ime je dobio po središnjem osmerokutnom prostoru sa staklenim krovom.
Ako se malo udaljimo od Cvjetnog trga i krenemo Bogovoićevom naići ćemo na skulpturu Prizemljeno sunce, također poznato i kao Kožarićevo sunce. Riječ je o skulpturu autora Ivana Kožarića koja je napravljena od fiberglasa, a koja je prvobitni bila postavljena 1971. godine kod HNK-a, no kasnije je preseljena na današnju lokaciju.
Skulptura Prizemljeno sunce je potaknula stvaranje zagrebačkog Sunčevog sustava: po Zagrebu su postavljeni svi planeti Sunčevog sustava koji su udaljeni od sunca proporcionalno udaljenosti pravim planetima.
Još istočnije Bogovićevom dolazimo do Gajeve gdje se nalazi neboder Napredak. Neboder je izgrađen 1936. godine, a riječ je o stambeno-poslovnoj zgradi. Sedmerokatnica ovalnog tlocrta djelo je arhitekta Stjepana Planića, a u vrijeme gradnje smatran je pravim neboderom, iako na prvu ne izgleda toliko visoko da bi ga mogli tako oslovljavati.
Sam vrh zgrade izgleda poput zupčanika, što je bio dio tadašnjeg znaka društva. Boja fasade je posveta tradicionalnoj arhitekturi i modroj galici, a u ruralnim dijelovima Hrvatske vinogradari ju koriste za suzbijanje bolesti vinove loze.