Masarykova ulica je jedna od onih zagrebačkih ulica koja je vrlo prometna zbog svoje pozicije, no mi smo se odlučili pisati o povijesnim crticama ove zagrebačke ulice. Naime Masarykova je dobila ime po prvom predsjedniku Čehoslovačke Republike, Tomašu Masaryku.
Počet ćemo se najpoznatijom kućom u Zagrebu koja ima pločice na svojoj fasadi. Riječ je o kući Kallina koja je izgrađena početkom 20. stoljeća prema projektu arhitekta Vjekoslava Bastla.
Fasada je obložena keramičkim pločicama i treća je takva uopće sagrađena u srednjoj Europi. Znakovito je to da je investitor gradnje ove kuće imao tvornicu keramičkih pločica.
Na kućnom broju 21-23 u zgradi koju je projektirao arhitekt Viktor Kovačić, sačuvan je interijer njegova stana uređenog prema vlastitoj zamisli. Stambeno poslovna zgrada izgrađena je početkom 20. stoljeća u vremenu ekspanzije utjecaja građanskog sloja. Viktor Kovačić je zagovarao logičnost i praktičnost u arhitekturi smatrajući da se stanovi grade zbog ljudi, a ne zbog pokućstva.
Mansardni stan je jedan od malobrojnih sačuvanih detaljno promišljenih interijera kulture stanovanja s početka 20. stoljeća.
Na križanju Masarykove i Gundulićeve ulice, odmah nasuprot kuće Kalina smjestio se prvi zagrebački neboder. Deverokatna zgrada izgrađena je 1933. godine u samo 79 radnih dana zahvaljujući novoj vrsti konstrukcije. Građani su ju spontano nazvali neboder iako je čak sam autor, Slavko Lowy, osporavao taj zvučni naziv zbog ne tako velike visine.
Bio to neboder ili ne, riječ je o jednom od pionirskih zahvata racionalističke elegancije hrvatske moderne arhitekture razdoblja između dvaju svjetskih ratova.
Na još jednom spoju dviju zagrebačkih ulica, Masarykove i Tesline, smjestio se spomenik Nikoli Tesli. Spomenik je postavljen povodom 150. obljetnice rođenja znanstvenika i inovatora. Rođen je i odrastao u Hrvatskoj, a nakon školovanja u Europi odlazi u SAD gdje ostvaruje svoje najveće uspjehe.
Nikola Tesla je otrkio rotirajuće sustave za prijenos električne energije.