Unatoč teškim srednjovjekovnim vremenima, školstvo na Kaptolu imalo je i pozitivne strane

Unatoč brojnim posjedima i prihodima koji su dolazili s istih tih posjeda, srednjovjekovni Kaptol je bio u vrlo teškom materijalnom položaju. Crkva je muku mučila s državnom vlasti, pogotovo u 15. stoljeću kada je bila pritisnuta ratnim porezima, zbog kojih je morala sa strane skupljati novac kako bi namirila sva davanja, u protivnom bi joj se plijenila imanja, zbog čega bi gubila izvore prihoda.

Zbog velikih problema koji su pratili Kaptol na političkom i gospodarskom polju, školstvo nije baš napredovalo, nego baš suprotno. U ono se vrijeme nije posvećivalo previše pažnje prosvjetnoj skrbi, a kaptolska je škola živjela u teškim uvjetima jer nije bilo vrsnih učitelja, kao niti prostora za naobrazbu mladeži.

Kako se javljaju novi ogranci gospodarstva u srednjovjekovnom Kaptolu, poput trgovine i obrta, stara se sjemenišna škola morala u 14. stoljeću reorganizirati kako bi bila uređena prema školama u drugim rezvijenim europskim gradovima.

Nauka je išla u jednostavnom smjeru – učiti najpotrebnije za svećeničku službu, a to bi bili predmeti poput latinske gramatike, logike, teologije, ali i nešto medicine, te čitanje, pisanje i računanje. Učitelji su uglavnom bili kanonici, a neke od njih je Kaptol slao na izobrazbu u talijansku Bolognu, gdje su stjecali stručnu kvalifikaciju, a neki čak i doktorske naslove, a takve akcije znatno poboljšavaju nastavu.

Školu su polazila djeca svih slojeva, no nisu svi plaćali istu cijenu. Obuka, naravno, nije bila besplatna, osim za siromašne učenike čiji roditelji nisu imali nikakav imetak, ili pak za rođake pojedinih kanonika. S druge strane, sinovi obrtnika morali su učitelju tri puta godišnje davati darove u naturi, a djeca bogatih roditelja su u istom roku morali plaćati školarinu, ali u novcu.

U 15. stoljeću u sjemenišnoj školi prestaje se učiti čitanje, pisanje i računanje, te se ta zadaća seli u samostane i druge gradske škole, dok su u sjemenišnoj školi polaznici stjecali višu naobrazbu

Dio kaptolskih građana se obrazovao i na inozemnim učilištima, poput onih u Italiji, Austriji i Francuskoj.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

“Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda” na drugačiji način

Već smo pisali o fora motivima na zidu uz Stazu Paule i Većeslava Pavlek, no sada donosimo djelo koje nosi jedan od najpoznatijih citata...

Biste hrvatskih velikana u parku Zrinjevac i oko zgrade HAZU-a

Park Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Zrinskog, prekrasni je zagrebački perivoj koji je danas prepoznat kao jedan od najpoznatijih i najljepših simbola grada. Osim Glazbenog paviljona,...

Dnevnik jedne fotografije XXV

Zastave Republike Hrvatske i Europske unije na Trgu svetog Marka, 1. siječanj 2023. godina.