Unatoč teškim srednjovjekovnim vremenima, školstvo na Kaptolu imalo je i pozitivne strane

Unatoč brojnim posjedima i prihodima koji su dolazili s istih tih posjeda, srednjovjekovni Kaptol je bio u vrlo teškom materijalnom položaju. Crkva je muku mučila s državnom vlasti, pogotovo u 15. stoljeću kada je bila pritisnuta ratnim porezima, zbog kojih je morala sa strane skupljati novac kako bi namirila sva davanja, u protivnom bi joj se plijenila imanja, zbog čega bi gubila izvore prihoda.

Zbog velikih problema koji su pratili Kaptol na političkom i gospodarskom polju, školstvo nije baš napredovalo, nego baš suprotno. U ono se vrijeme nije posvećivalo previše pažnje prosvjetnoj skrbi, a kaptolska je škola živjela u teškim uvjetima jer nije bilo vrsnih učitelja, kao niti prostora za naobrazbu mladeži.

Kako se javljaju novi ogranci gospodarstva u srednjovjekovnom Kaptolu, poput trgovine i obrta, stara se sjemenišna škola morala u 14. stoljeću reorganizirati kako bi bila uređena prema školama u drugim rezvijenim europskim gradovima.

Nauka je išla u jednostavnom smjeru – učiti najpotrebnije za svećeničku službu, a to bi bili predmeti poput latinske gramatike, logike, teologije, ali i nešto medicine, te čitanje, pisanje i računanje. Učitelji su uglavnom bili kanonici, a neke od njih je Kaptol slao na izobrazbu u talijansku Bolognu, gdje su stjecali stručnu kvalifikaciju, a neki čak i doktorske naslove, a takve akcije znatno poboljšavaju nastavu.

Školu su polazila djeca svih slojeva, no nisu svi plaćali istu cijenu. Obuka, naravno, nije bila besplatna, osim za siromašne učenike čiji roditelji nisu imali nikakav imetak, ili pak za rođake pojedinih kanonika. S druge strane, sinovi obrtnika morali su učitelju tri puta godišnje davati darove u naturi, a djeca bogatih roditelja su u istom roku morali plaćati školarinu, ali u novcu.

U 15. stoljeću u sjemenišnoj školi prestaje se učiti čitanje, pisanje i računanje, te se ta zadaća seli u samostane i druge gradske škole, dok su u sjemenišnoj školi polaznici stjecali višu naobrazbu

Dio kaptolskih građana se obrazovao i na inozemnim učilištima, poput onih u Italiji, Austriji i Francuskoj.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

U Muzeju čokolade otvorena izložba o sakupljanju sličica i albuma

U Muzeju čokolade u Zagrebu, otvorila se izložba Sakupljanje sličica i albuma - zaboravljeni hobi. Riječ je o izložbi koja je posvećena hobiju koji...

Kaptolski sakralni objekti u 17. stoljeću: Građevine izvan utvrđenih zidina Kaptola

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na...

Gdje se u Ilici nalazilo svratište „K caru austrijanskomu“?

Razvoj zagrebačke turističke ponude okvirno možemo smjestiti u 18. stoljeće. Tada su u gradu bile popularna tzv. „kavotočja“ koja su se postavljala uz sajmišta. Nedugo zatim...