U Zagrebačkom kazalištu mladih gostuje predstava “Naša majka”

Predstava „Naša majka“ Wajdija Mouawada,  u režiji Róbert Alföldi i izvedbi Kazalište Miklós Radnóti, Budimpešta, Mađarska gostuje u četvrtak, 8. ožujka, u Zagrebačkom kazalištu mladih.

Po predlošku je 2011. snimljen i poznati kanadski film koji je ušao u aktogoriji deset najboljih filmova na svijetu te godine.

Naša majka usredotočuje se na dvije generacije jedne obitelji, majku koja je nakon rata emigrirala u Kanadu, i dvoje njezinih blizanaca, koji su odrastali u Kanadi i nemaju izravno iskustvo rata, ali sjećanje na rat utječe na njihove živote. Radnja se odvija u obliku istrage: majka Nawal u oporuci obavještava djecu da im je otac još živ i da imaju brata. Od njih traži da pronađu preostale članove obitelji i da svakom od njih daju pismo koje im je namijenila. Nerado pristajući, ne mogavši izbjeći teret prošlosti, Jeanne i Simon tragajući za korijenima otkrivaju majčinu priču: uranjaju u horor rata i počinju razumijevati zašto je majka odlučila pobjeći u tajnosti i šutnji. Otkrivajući prošlost, Wajdi Mouawad približava okružje libanonskih ratova – doba u kojem se sukobi između Libanonaca i palestinskih doseljenika pretvaraju u dvadesetpetogodišnji rat. Drama se ne koncentrira na specifičnu povijesnu stvarnost, nego rastvara poetski potencijal teme kojom se bavi, što ju čini univerzalno važnim i sjajnim djelom. Osim što prikazuje svirepost rata, njegovu destruktivnost, predstava se usmjerava na pitanja spoznavanja i sjećanja. Napustivši dom, selo puno prepreka, Nawal se prvi put u životu izdvaja među rođacima učeći čitati i pisati, na što ju je potaknula baka. Vrativši se, urezuje njezino ime na nadgrobni spomenik, čuvajući tako sjećanje na nju. Učenje, pisanje i dokumentiranje imovina su koja Nawal pomaže u težnji za višim životnim standardom i prosvijetljenim mišljenjem. Budući događaji međutim dovode u pitanje njezinu vjeru u ideale: izniman je izazov suočiti se s istinom i na kraju moći oprostiti.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...