back to top

U potrazi za različitim vrstama ruda: Stvaranje prihoda rudarenjem po Zagrebačkoj gori

Gradec je u vrijeme iznimno teškog 16. stoljeća, koje je obilježio Stogodišnji hrvatsko-turski rat, imao svojih izvora prihoda, iako su oni bili nedovoljni da bi općina redovito, ili uopće, namirivala svoje redovite i izvanredne poreze prema kralju, banovima i crkvi.

Kako bi ostvarila još bolje prihode, gradečka je općina bila zainteresirana i za eksploatiranje ruda u Zagrebačkoj gori. Plan općine je bio otvoriti rudnike i posvetiti se kopanju zlata, srebra, olova, željeza i soli, a već je u 14. stoljeću ban cijele Slavonije, Nikola Banffy, dopustio Zagrepčanima da jedno mjesto na Medvednici slobodno koriste za rudnike soli – pod uvjetom da ih sami nađu. Naravno, to bi značilo i plaćanje određenog kraljevskog regala u Zagrebačkoj gori.

Građani su tražili i otkrili neke rudnike na terenima Nikole Zrinskog s kojim su imali sklopljen ugovor. No, kada su građani pronašli rudnike i započeli s kopanjem, on im ih oduzima, pa je tako gradska općina bila oštećena jer je izgubila prihod od rudarenja, pogotovo uzevši u obzir da je općina i uložila u kopanje i istraživanje rudnika. Zbog toga gradski sudac tuži Zrinskoga kralju, a ovaj rješava spor tako da je 1528. godine naložio Zrinskom da građanima nadoknadi sve troškove koje su imali pri istraživanju i iskapanju rudnika na njegovim posjedima.

Nešto kasnije, od 1608. godine, građani su rudarili po Zagrebačkoj gori tražeći zlato i srebro, u početku neovlašteno i protiv interesa medvedgradskih gospodara, nakon čega su sklopili ugovore i uzeli u zakup gorska zemljišta Zrinskih, kasnije i Kaptola. Tim su se poslom bavili 15-ak godina, nakon čega polako prestaju s rudarenjem.

Kaptol je također imao prste u rudarenju jer su i oni prepoznali potencijalni izvor prihoda. Kralj Ljudevit II je 1512. godine Kaptolu dopustio da kroz deset godina na svim posjedima, gorama, zemljištima i drugim dobrima koje posjeduju mogu istraživati i kopati sve vrste ruda, a da sav prihod od toga može iskoristiti u vlastitu korist. Jedina obveza koju su imali prema kruni je daća naziva lucrum camerae.

Druge objave

Samozatajna kuća Kamauf iznad Kamenitih vrata na Gornjem gradu

Gotovo odmah iznad Kamenitih vrata, na adresi Kamenita 7,...

Kako je izgledao prvi susret srednjovjekovnog Zagreba s trgovinom i pravila trgovanja

Naturalna proizvodnja i proizvodi sitnog kućnog obrta, nakon utemeljenja...

Dva hrvatska grada za vrijeme rimske vladavine ovim prostorima: Uloga Zagreba i Siska

Dio sjeverne Hrvatske nije imao političke samostalnosti sve do...

Veliki požar zahvatio Vjesnikov neboder: Šteta na više katova, uzrok još nepoznat

Požar koji je u ponedjeljak, 17. studenog, oko 23...

Palača u Opatičkoj sagrađena 1838. godine za grofa Karla Draškovića

Poluugrađena dvokatna palača tlocrta u obliku slova "U", sagrađena...

Pročitajte i ovo:

Kako je izgledao prvi susret srednjovjekovnog Zagreba s trgovinom i pravila trgovanja

Naturalna proizvodnja i proizvodi sitnog kućnog obrta, nakon utemeljenja biskupije u Zagrebu (1094. godine), namirivali su potrebe stanovnika, a onda služili i za izmjenu...

Dva hrvatska grada za vrijeme rimske vladavine ovim prostorima: Uloga Zagreba i Siska

Dio sjeverne Hrvatske nije imao političke samostalnosti sve do početka 10. stoljeća kada dolazi u sastav hrvatske narodne države koja se razvila na dalmatinskom...

Veliki požar zahvatio Vjesnikov neboder: Šteta na više katova, uzrok još nepoznat

Požar koji je u ponedjeljak, 17. studenog, oko 23 sata zahvatio Vjesnikov neboder brzo se proširio okomito i obuhvatio više katova, uključujući i krovište,...