Na visokoj litici iznad mjesta Klis, samo desetak kilometara sjeveroistočno od Splita, uzdiže se jedna od najznačajnijih i najimpozantnijih fortifikacijskih građevina u Hrvatskoj – tvrđava Klis. Ova strateški iznimno važna utvrda smještena je na 360 metara nadmorske visine, na strmom hrptu koji dominira prijevojom između planina Kozjaka i Mosora te nadzire pristup dalmatinskom zaleđu i primorju. Kroz cijelu svoju dugu povijest – od antike do novoga vijeka – tvrđava Klis bila je jedna od ključnih strateških točaka u Dalmaciji, a posebno se proslavila u 16. stoljeću kada je pod vodstvom kapetana Petra Kružića pružala herojski otpor osmanskim osvajačima, odolijevajući višedesetljetnoj opsadi i postavši simbolom hrvatskog otpora Osmanskom Carstvu. Izniman strateški položaj, bogata vojna povijest i monumentalna arhitektura čine je jednim od najposjećenijih povijesnih spomenika u Dalmaciji.
Svoj izuzetan strateški značaj tvrđava Klis duguje ponajprije prirodnom položaju. Smještena na uskom, izduženom hrptu stijene koji se pruža u smjeru istok-zapad, utvrda je sa svih strana zaštićena strmim, gotovo okomitim liticama koje su svaki napad činile krajnje zahtjevnim. Kliški prijevoj, koji tvrđava nadgleda, oduvijek je bio najvažniji prolaz iz dalmatinskog primorja prema unutrašnjosti – tko god je držao Klis, kontrolirao je komunikaciju između obale i zaleđa. Upravo je ta činjenica Klis učinila strateški važnim od najranijih vremena – od ilirskih plemena, preko rimske provincije Dalmacije, pa sve do srednjovjekovnih hrvatskih vladara koji su u Klisu imali jedno od svojih najznačajnijih uporišta.
Povijest tvrđave seže u pretpovijesno doba, a u antici je na ovom mjestu stajalo ilirsko utvrđenje koje su lokalna plemena koristila za nadzor prolaza kroz gorski lanac. U ranom srednjem vijeku Klis je prerastao u jedno od sjedišta hrvatskih vladara – u tvrđavi su boravili hrvatski knezovi i kraljevi, a Klis se spominje kao jedno od najvažnijih uporišta hrvatske srednjovjekovne države. Nakon što je hrvatsko kraljevstvo došlo pod ugarsku krunu, tvrđava je nastavila igrati važnu ulogu kao strateška utvrda na razmeđu primorja i unutrašnjosti.
Najslavnije poglavlje u povijesti tvrđave Klis nesumnjivo je ono vezano uz otpor osmanskim osvajanjima u 15. i 16. stoljeću. Osmanlije su nakon pada Bosne 1463. godine postupno napredovali prema dalmatinskoj obali, a Klis je stajao na putu njihova prodora prema Splitu i moru. Kapetan Petar Kružić, uz pomoć uskoka, branio je tvrđavu od Osmanlija gotovo četvrt stoljeća, odbijajući brojne napade i opsade. Kružić je organizirao obranu u iznimno teškim uvjetima, često bez dovoljne potpore Ugarske ili drugih kršćanskih sila. Klis je konačno pao u osmanske ruke 1537. godine, nakon što je Petar Kružić poginuo pokušavajući dovesti pojačanje u opkoljenu tvrđavu. Pad Klisa bio je težak udarac za kršćansku obranu u Dalmaciji i otvorio je Osmanlijama pristup splitskom zaleđu.
Pod osmanskom vlašću Klis je ostao više od jednoga stoljeća, tijekom kojeg je tvrđava dijelom pregrađena i prilagođena novim potrebama, uključujući izgradnju džamije unutar zidina. Mletačka Republika uspjela je osloboditi Klis 1648. godine tijekom Kandijskog rata, nakon čega je tvrđava ostala pod mletačkom upravom do propasti Republike krajem 18. stoljeća. Potom je utvrda bila pod habsburškom, pa kratko pod francuskom vlašću u doba Napoleonovih Ilirskih provincija, da bi naposljetku ostala pod austrijskom upravom sve do raspada Austro-Ugarske Monarhije.
Tvrđava Klis razvijala se kroz mnoga stoljeća, pa njezina arhitektura odražava različita povijesna razdoblja i utjecaje. Utvrda se sastoji od triju glavnih dijelova ili obrambenih cjelina koje se nižu duž hrpta stijene. Najstariji dio je gornja tvrđava na istočnom kraju, dok su srednji i zapadni dio nastali kasnijim proširenjima. Zidine, kule i bastioni svjedoče o rimskim, srednjovjekovnim hrvatskim, osmanskim i mletačkim graditeljskim zahvatima. Osmanlije su tijekom svoje vladavine dodali specifične elemente islamske arhitekture, dok su Mlečani nakon oslobođenja tvrđave dodatno utvrdili obrambeni sustav, prilagodivši ga vatrenom oružju i suvremenijem načinu ratovanja.
Danas je tvrđava Klis zaštićeni kulturni spomenik i jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija šire splitske regije. Posjetitelji mogu razgledati zidine, kule i unutrašnjost utvrde te uživati u spektakularnom panoramskom pogledu koji se sa zidina pruža od Splita i Kaštelanskog zaljeva do otoka Šolte, Brača i Čiova te planinskih masiva Kozjaka i Mosora. Tvrđava je stekla dodatnu popularnost nakon što je poslužila kao lokacija za snimanje televizijske serije „Igra prijestolja” (Game of Thrones), u kojoj je prikazana kao grad Meereen. Ta medijska pozornost dodatno je pojačala interes za ovaj izuzetni spomenik hrvatske i europske fortifikacijske baštine te svake godine privlači desetke tisuća posjetitelja iz cijeloga svijeta.