Tko je sve od aristokratskih obitelji imao kuću na Gradecu i gdje su se one nalazile

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.

Kuće su male i trošne, a reprezentativne su tek javne zgrade poput crkvi, samostana, škola i vijećnica. Građanske kuće su bile jednostavne, najčešće prizemnice, a pretpostavlja se da nisu bile više od kuće obitelji Zrinski koja se nalazi na današnjem Markovićevom trgu. Na našu žalost, mnoge od privatnih stambenih zgrada tog vremena, ni plemićkih ni velikaških, nisu sačuvane danas, a iznimke su tek kuće obitelji Zrinskih i kuća Balbi koja se nalazi u današnjoj Demetrovoj ulici.

U periodu 17. stoljeća, na Gradecu su svoje kuće imale i brojne aristokratske obitelji. U nastavku donosimo popis nekih od njih (popis prema djelu Povijest Zagreba (Franjo Buntak)): grofovi Erdody živjeli su u Gospodskoj (danas Ćirilometodskoj) i Habdelićevoj ulici, Čikulini, Draškovići, Seliščevići na Trgu sv. Marka, Rattkay u Kapucinskoj (danas Matoševoj), Oršići u Pivarskoj (danas Basaričekovoj), Konjski u Kamenitoj, Frankopani u Habdelićevoj, grofovi Ivanović i Batthyany u Gospodskoj, Patačići u Visokoj i Demetrovoj, Jelačići i Gotali u Pivarskoj, Delišimunovići, Cherkoczy i Vitezović na Trgu sv. Marka, Prašinski u Kamenitoj, Ilijašići u Vijećničkoj (danas Kuševićeva), Bužani u Opatičkoj, Zakmardi u Habdelićevoj ulici i tako dalje.

Ulica Antuna Gustava Matoša

Te se kuće nisu previše razlikovale od ostalih jer su i neke od njih kupljene direktno od građana Gradeca, pa je tako na gore navedenom popisu bilo i drvenih kuća, poput kuće Helene Patačić u Demetrovoj i Visokoj ulici, koja je čak imala i dva kata (prizemlje i prvi kat). Još su drvene kuće bile i one od grofa Rattkaya, baruna Franje Oršiča i podbana Jelačića u Pivarskoj ulici.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Hotel Dubrovnik je izgrađen na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza

Na samom Trgu bana Josipa Jelačića nalazi se jedan...

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Pročitajte i ovo:

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada nisu mijenjale svoje lice. Zato danas uživamo na Zrinjevcu, Gornjem gradu, Manduševcu, Maksimiru i slično,...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....