Tit Andronik – vrhunac sezone zagrebačkog kazališta mladih

Predstava  Tit Andronik nastala po tragediji Williama Shakespearea, u režiji Igora Vuka Torbice, i izvedbi ansambla Zagrebačkog kazališta mladih nakon dugog vremena donosi pred zagrebačku publiku – ovaj sjajan i težak komad s kojim se usuđuju baviti samo rijetki  – i to premijerno u petak, 23. ožujka  2018.  

Naslovnu ulogu tumači doajen ZKM-a i hrvatskog glumišta – Sreten Mokrović.

Tit Andronik je prva od deset tragedija besmrtnog barda, napisana 1593. odmah nakon njegove prve povijesne tetralogije (tri Henrika VI i Richard III), i ujedno jedan od Shakespeareovih najkontroverznije tretiranih komada,. U izvornoj recepciji iznimno popularan (navodno se bez prekida izvodio 20 godina!), Tit Andronik je od 17. do 20. stoljeća bio gotovo posve ignoriran, prije svega, zbog svog nesmiljeno krvavog zapleta. Kao da se zapadna civilizacija licemjerno htjela odreći svoje krvoločne strane u umjetničkoj interpretaciji, premda je u povijesnoj stvarnosti tu stranu neprestance i nemilice hranila i razrađivala. Tita Andronika su, tokom tog razdoblja, sustavno vrijeđali stručnjaci za Shakespearea, umanjujući njegovu vrijednost i čak tvrdeći da to nije Shakespeareov komad. Na ponovni, istinski katarzični susret s Titom Andronikom ta je  civilizacija bila spremna tek nakon kataklizme Drugog svjetskog rata, kada je duh vremena, po riječima Adorna, slutio da ‘nakon Auschwitza više ne može biti poezije.’ Ipak, legendarna je Brookova inscenacija iz 1955. u Royal Shakespeare Company krv i nasilje tretirala kao metaforu, vjerojatno bivajući svjesnom blizine neposrednog iskustva realnog užasa, koji je bio zajednički imenitelj tadašnje Europe i većine svijeta. Važilo je to i za našu publiku koja je ovu izvedbu s velikima Lawrencom Olivierom i Vivian Leigh imala prilike gledati na gostovanju u Zagrebu, koje ostaje jednim od zvjezdanih trenutaka svjetske i naše kazališne povijesti. Potom ga je rehabilitirao i u teoriji poljski teatrolog Jan Kott u svom znamenitom djelu Shakespeare, naš suvremenik.

Danas, 62 godine kasnije, svijet je bitno drugačije mjesto – ili nije? Živimo u mješavini straha i uljuljkanosti, komfora i nesigurnosti, pod prijetnjom latentnih lokalnih i globalnih ratova, s iskustvom strašnog rata na našim prostorima, omamljeni nezajažljivim konzumerizmom, otupljeni bujicom nasilja kojem svakodnevno svjedočimo kroz medije. Mi, djeca 21. stoljeća, impregnirani smo užasom i crnilom, a opet, jesmo li svjesni što to zapravo jest? Je li nam kolektivni PTSP Domovinskog rata donio ikakvu novu spoznaju o prirodi zla? (Su)osjećamo li istinski sa nebrojenim svakodnevnim žrtvama pojedinačnog ili masovnog nasilja? Sudeći po sadašnjem trenutku, odgovor na sva ova pitanja je – ne. Stoga Tit Andronik. Kao drama o krizi vođe, o njegovom odsutnosti;  kao svjedočanstvo o generacijskom srazu, o slijepoj ambiciji starijih koji (čak i doslovno) proždiru vlastitu djecu, o mladima koji gube bitku sa stvarnošću radi vlastite pasivnosti i kratkovidosti; i, možda najviše, kao poligon za ispitivanje trivijalnosti zla, danas tako akutno prisutnog. Ansambl ZeKaeMa laća se ovog izazova s Igorom Vukom Torbicom kao redateljem i Katarinom Pejović kao dramaturginjm, u potrazi za drugačijim motrištima koja ovaj kompleksni komad nudi, u potrazi za novim pogledima na pitanja kojih se bojimo i ne želimo u njih gledati, a svjesni smo da su nam od presudne važnosti.

U predstavi glume: Katarina Bistrović Darvaš, Rakan Rushaidat, Mia Biondić, Petar Leventić, Adrian Pezdirc; Dado Ćosić, Vedran Živolić, Frano Mašković, Jasmin Telalović, Robert Budak i Milivoj Beader. 

Kostime kreira Doris Kristić, scenograf je Branko Hojnik, a glazbu su skladali Alen i Nenad Sinkauz.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Spomenik Nikole Tesle djelo je našeg poznatog kipara Ivana Meštrovića

Spomenik Nikoli Tesli kipara Ivana Meštrovića postavljen je u vrt Instituta Ruđer Bošković 1954. godine. Nikola Tesla prikazan je sjedeći, u stavu dubokog razmišljanja....

Visina tornjeva jednog od najpoznatijih simbola grada Zagreba

Zagrebačka katedrala je jedan od najpoznatijih simbola grada Zagreba, a puni naziv glasi Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svih Stjepana i Ladislava. Osim...

Predstava Isandrie Fermiano i Renate Nascimento Second Try na Zrinjevcu

Inženjeri manipulacija, dvojac Nana & Nata, izazivaju publiku humorom i improvizacijom. Zadivljuju odrasle i djecu svojim predmetima koji lete u zrak. Ove hrabre žene...