Težak život na Gradecu u 16. stoljeću: Potreba za oprostom od plaćanja ratnog poreza

Gradec je svoje najbolje dane živio nakon 1242. godine kada je kralj Bela IV grad proglasio slobodnim kraljevskim gradom, no češća su bila teška vremena. Svakako jedan od najtežih perioda za Zagreb je 16. stoljeće koje je obilježeno Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom.

Gradec je bio u mnogim sporovima s kraljem, banom i Kaptolom zbog naplaćivanja poreza i brojnih zahtjeva za plaćanjem drugih davanja prema raznim stranama. Gradečka je općina često bila u iznimno teškom položaju zbog redovitih davanja, pogotovo kada su u pitanju bila izvanredna ratna davanja. U ratnim su vremenima mnogi ovoj zemlji uzimali sve ono što joj je preostalo, nemilosrdni su bili i ban i kralj, a štedjeli ju nisu niti mitničari i tridesetničari. Zbog toga svega Gradec se često upuštao u molbe da mu budu oproštena razna davanja.

Izvanredni porez, nazvan dica subsidium, najprije je iznosio 400, a kasnije je slobodnim kraljevskim gradovima povišen na čak 1.000 forinti, što je za Zagreb bio prevelik iznos. Iz grada su se uporno slale molbe, dok bi kraljevi s nadvojvodom iz Graza uporno slali opomene da se namire obveze. Slično se događa i s državnim porezom koji se ne plaća na vrijeme zbog čega ga utjeruju Ugarska komora i kralj.

Zbog iznimno neugodne situacije za Gradec, općina je sastavila izaslanstvo koje je uputila u Beč da pokuša ishoditi oprost ili u najmanju ruku sniženje poreznih davanja. Protiv poreza se prosvjedovalo i u Saboru, a 8. svibnja 1600. godine Gradec je zajedno s Varaždinom, Križevcima i Koprivnicom tražio od Požunske komore da joj se oproste ili smanje porezi.

Gradečka je općina prema Beču često odašiljala molbe u kojima je tražila ukidanje ili barem smanjenje brojnih poreza. Kralj je često izlazio u susret uzimajući u obzir neimaštinu gradečke općine, te bi poreznu kvotu smanjivao od 1.000 pa čak sve do 500 forinti. Osim smanjenja tog poreza, kralj je nalagao Ugarskoj komori da zbog istih razloga (siromaštvo općine) traži od Gradeca samo polovicu propisanog poreza. Naravno, Gradec nije svaki put nailazio na plodno tlo, pa je tako 1596. godine kralj Rudolf odbio molbe Zagreba uz naredbu da se sav porez mora platiti.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Koncertno čitanje priče “Djed i najveća repa u svemiru” u Knjižari Ljevak

Knjižara Ljevak i Teatar Poco Loco pozivaju sve zainteresirane klince i roditelje na koncertno čitanje priče “Djed i najveća repa u svemiru” pripremljenu prema...

Novi projekt platforme Lice Grada: Puls jednog grada

Definicija, s kojom je prvi put predstavljen portal Lice Grada, glasi: Lice Grada ima jedan cilj, a to je promocija vrijednosti, kulturne baštine, povijesti...

Čarobni Broadway ansambla Komedije za kraj festivala Zagreb Classic

Zagrebačko gradsko kazalište Komedija tradicionalno je zatvorilo festival Zagreb Classic. Svi posjetitelji, koji su unatoč nepogodnoj prognozi došli na Tomislavac, uživali su u prizorima...