Stube koje povezuju Tkalču i Opatovinu dobile ime po biskupu

Na današnji dan, 24. listopada 2006. godine, prihvaćen je prijedlog da se male stube, koje povezuju Tkalčićevu ulicu s Opatovinom, nazovu po biskupu Duhu. Zagrebačka povijest bogata je i mnogim legendama koje se prenose iz naraštaja u naraštaj, a naziv stuba koje spajaju Tkalčićevu ulicu i Opatovinu povezan je uz jednu zanimljivu legendu.

Naime, Stube biskupa Duha dobile su naziv po biskupu, češkog podrijetla, kojeg je u Zagreb doveo ugarski kralj Ladislav. Za biskupa Duha se vjeruje da je započeo gradnju zagrebačke katedrale, te da je zaslužan i za najstarije crkvene knjige u Hrvatskoj.

Iz vremena biskupa Duha sačuvani su najstariji crkveni predmeti u Zagrebu, koji se danas čuvaju u riznici Katedrale. Riječ je o bjelokosnom plenariju (korice knjige) te misnici (liturgijska odjeća). Nije sačuvana isprava o osnivanju zagrebačke biskupije, no o tom događaju svjedoči Felicijanova povelja iz 1134. godine u kojoj se spominje Zagreb i biskup Duh. Prema tome se da zaključiti da je Duh prva osoba iz Zagreba imenom zapisana u nekom dokumentu.

2006. godine, prihvaćen je prijedlog od strane Hrvatsko-češkog društva da se stube između Tkalčićeve ulice i Opatovine imenuju Stubama biskupa Duha.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Kasnobarokna prizemnica izgrađena oko 1785. godine za advokata Ivana Bužana

Kasnobarokna prizemnica, građena oko 1785. godine za advokada Ivana Bužana, s podrumom koji prema istoku dobiva punu visinu etaže, s dvostrešnim krovištem, jednostavnog pravokutnog...

Na što se, prema Zlatnoj buli, obvezao Gradec?

Izdavanjem Zlatne bule 1242. godine, kralj Bela IV je otvorio novo poglavlje za Gradec. S brojnim povlasticama koje je sa sobom donosila Zlatna bula,...

Kakav je utjecaj imao teški Stogodišnji hrvatsko-turski rat na obrambeni zid Gradeca

U izgradnji Gradeca, nakon izdavanja Zlatne bule 1242. godine, važnu ulogu ima i izgradnja obrambenih zidova koji su “grlili” cijeli grad, a koji su...