Iako za vrijeme vladavine Rimljana, koja je trajala gotovo pet stoljeća, Zagreb nije bio izrazito važno mjesto, na užem i širem području grada su pronađeni mnogi zanimljivi ostaci iz tog razdoblja.
Primjerice, novac cara Hadrijana je pronađen na području Ulice Sv. Duha, u Mletačkoj i Matoševoj ulici na Gornjem gradu pronađen je novac cara Domicijana, a u Tkalčićevoj ulici, prilikom regulacije potoka Medveščaka, pronađene su bronce Germanika, Tita, Vespazijana, Proba i Krispa.
Pri kopanju temelja za kuću na Trgu bana Josipa Jelačića, na dubini od nekoliko metara, pronađena je bronca cara Dioklecijana, a na Zrinjevcu velika bronca cara Hadrijana.
U Novoj vesi pronalazi se željezna sjekira s dugačkom oštricom koja odgovara tipu tadašnjih rimskih sjekira.
Prilikom gradnje Sabornice na Gornjem gradu, radnici pronalaze rimsku svjetiljku uljanicu, a pri izgradnji temelja za kuću u Banjavičićevoj ulici, radnici pronalaze patinirani brončani kipić boga Jupitera koji u desnoj ruci drži munju, a u lijevoj žezlo.
Nešto dalje od samog užeg centra Zagreba, u Trnavi se pronalazi malo poprsje od bronce koje prikazuje Rimljanina; na križanju današnje Vukovarske i Savske otkopano je više rimskih posuda i jedna sačuvana amfora.
Pri gradnji strojarnice za gradski vodovod 1896. godine, radnici su na dubini od pet i pol metara pronašli drvenu bačvu koja je pripadala rimskom bunaru. Inače, Rimljani su na dno bunara stavljali bačvu da se zdenac ne bi zatrpao i kako bi voda ostala čista.
Jedan od takvih bunara pronađen je i u Matoševoj ulici, na mjestu današnjeg Hrvatskog povijesnog muzeja.
Radnici su tri metra ispod temelja pronašli drvenu bačvu u kojoj se nalazilo nekoliko rimskih posuda.
Jedan sličan bunar je pronađen i u Petrinjskoj ulici, gdje se nalazila skulptura od bijelog mramora koja prikazuje glavu Rimljanina. Pretpostavlja se da je ta skulptura nastala u rimskoj Sisciji koja je tada bila umjetničko središte cijelog tog prostora.
Na zagrebačkom području pronađeno je i nekoliko rimskih grobova. 1869. godine, za vrijeme gradnje žakanjske pruge, radnici su u polju, ispod nekadašnje klaonice, iskopali više rimskih grobova s brojnim predmetima koje su Rimljani ostavljali svojim pokojnicima.
Također, jedan od najzanimljivijih pronalazaka iz antike zagrebačkog kraja potječe iz 1958. i 1959. godine kada su radnici, dok su kopali temelje za gradnju industrijske škole u Držićevoj ulici, pronašli ostatke antičkog groblja iz vremena Rimskog Carstva.
Prilikom istraživanja, iskopano je nekoliko grobova i temelji dviju monumentalnijih grobnih građevina – mauzoleja.
U vrtu na Mirogojskoj cesti, u proljeće 1947. godine, na dubini od pola metra, pronađena je svjetiljka uljanica – predmet koji nosi ranokršćansko obilježje.
Također, jako je bitno spomenuti i jedan od najvažnijih rimskih nalaza ovog kraja, a to je mramorni kip Ikara koji potječe iz prve polovice 3. stoljeća. Kip je iskopan 1892. godine na području Vugrovca, gdje je prolazila rimska cesta.