Dragutin Albrecht rođen je 23. srpnja 1824. godine, a bio je hrvatski litograf i tiskar, te osnivač prvog hrvatskog litografskog zavoda. Svoje je djelovanje započeo u litografiji Josipa Platzera u Varaždinu, a kasnije litografiju prenosi u Zagreb te 1858. godine uz nju osniva i knjigotiskarsku radionicu.
1864. godine je kupio ostatak tiskare Ljudevita Gaja, a 1865. godine i knjižaru Lavoslava Župana.
Izdavao je list Domobran i periodičke publikacije Dragoljub, Književnik, Svijet, Vijenac, Hrvat i ostale. Također je i objavio luksuzno izdanje mažuranićeva djela smrt Smail-age Čengijića.
Smatra se da je Albrecht knjigotiskarsku vještinu doveo na vrhunsku razinu onoga doba, a tiskara je s njegovim imenom radila sve do 1947. godine.
Kakve veze Dragutin Albrecht ima s Radićevom ulicom u Zagrebu?
U jednoj od najljepših zagrebačkih ulica, na broju 26, nalazi se kuća koju je dao krajem 19. stoljeća dao izgraditi trgovac Ćiril Suknarić. Dragutin Albrecht, postavši vlasnikom kuće, dao ju je 1870. godine rekonstruirati za potrebe tiskare prema projektu Janka Jambrišaka.
Današnja parcela obuhvaća i dvije kuće u Kožarskoj 3, u kojima se danas nalaze prostorije HRZ-a. Polovicom 19. stoljeća tu je bio smješten gradski lazaret, a potom ubožnica, da bi krajem stoljeća oba objekta pripala tiskaru Albrechtu.
O ulici koja nosi ime po Dragutinu Albrechtu (naslovna fotografija)
Ulica Dragutina Albrechta, smještena u mjesnom odboru Maksimirska naselja, jedna je od najdužih ulica tog zagrebačkog kvarta. Ulica se na istoku spaja s Hondlovom/Tomšićevom/Kuraltovom ulicom, a na zapadu izlazi na Ulicu Jurja Dalmatinca. Također se spaja s Brkljačićevom ulicom, te ulicama Maksimirsko naselje II, III i IV.
