Što povezuje današnji Trg kralja Tomislava i slikara Vlahu Bukovca?

Vlaho Bukovac je jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara, začetnik i glavni predstavnik hrvatske moderne, a prošao je slikarske faze od akademizma do moderne. Bukovac se svakako smatra jednim od najistaknutijih hrvatskih slikara s prijelaza 19. na 20. stoljeće.

No, ovaj mali članak nećemo posvetiti Bukovcu, već dvokatnici na Trgu kralja Tomislava koja je izgrađena 1897. godine baš za – Vlahu Bukovca.

Riječ je o ugrađenoj stambenoj dvokatnici sa slikarskim atelierom u dvorišnom aneksu za koju su zaslužni arhitekti Honigsberg i Deutsch.

Kao jedno od kvalitetnijih arhitektonskih ostvarenja s kraja 19. stoljeća u Zagrebu, posebno je zanimljiva zbog cjelovito očuvanog atelijera sa zastakljenim krovom i nadsvjetlom, drvenom galerijom i detaljima prostora u maurskom stilu.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Dvije gornjogradske palače koje su od 17. stoljeća sačuvane

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na...

Jedan od najvažnijih i najpoznatijih zagrebačkih spomenika: Spomenik banu Josipu Jelačiću

Brončani spomenik banu Jelačiću, smješten na istoimenom glavnom zagrebačkom trgu, rad je austrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna. Postavljen je na glavni gradski trg 1866....

Botanički vrt, zaštićeni spomenik prirode i kulture od 1971. godine

Botanički vrt, u vrijeme osnutka 1889. godine zajedno s Botaničko-fiziološkim zavodom, pripadao je Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta, a 1946. godine je, zajedno s...