Srednjovjekovni Zagreb: Razlike između bogatog i siromašnog stanovništva

Socijalni sastav stanovništva srednjovjekovnog Zagreba je bio šaren – bilo je obrtnika, trgovaca, poljoprivrednika, ali i pripadnika drugih zanimanja – liječnika, javnih bilježnika, slikara, glazbenika, učitelja, svećenika i slično. Naravno, kako to biva tada, i u srednjovjekovnom Zagrebu je bilo onih koji nisu imali svoje zvanje, te su se obično samo skitali po gradu, kao i žena koje su se bavile prostitucijom. Osim slobodnih građana, u srednjovjekovnom Zagrebu bilo je i njihovih podanika, podložnika, i gradskih i građanskih.

Socijalni status se razlikovao od stanovnika do stanovnika, a razlika se ponajviše vidjela u načinu stanovanja, opremanju stanova i kuća, te odijevanju. U srednjovjekovnom Zagrebu nije bilo neke veće podjele, već bi stanovnici uglavnom bili bogati, siromašniji ili vrlo siromašni.

Bogataši, kojih je bilo jako malo, živjeli su raskošno u svojim palačama i zidanim kućama, dok je obično građanstvo živjelo u drvenim kućama, a najsiromašniji u kolibama. Kada govorimo o uređenju tih palača/kuća/koliba, onda možemo reći da su palače bile uređene finim pokućstvom u obliku fino rezbarenih klupa i stolcima presvučenim kožom, ostali građani su imali obične stolarske radnje. Posuđe, kakvo se tada moglo naći po kućama, kod bogataša je bilo srebrno, ili čak i pozlaćeno, a kod siromašnog stanovništva bilo bi izrađeno lončarski od zemlje ili drveta.

Što se tiče odjeće, bogataši su se odijevali u fino krznom podstavljeno sukno, dok su ostali građani uglavnom na sebi imali obične tkanine ili čak grubi darovec. Razlike je bilo, naravno, i u nakitu, jer su imućnije žene u to vrijeme nosile nakit često u obliku zlatne ili srebrne igle u kosi, a oko vrata bi nosile koraljne ogrlice ili zlatne lančiće.

Gradska sirotinja je bila bez vlastite kuće, kao i bez mogućnosti da se sama uzdržava. Uglavnom su to bili starci, nemoćni i bolesni, a brigu o njima bi preuzela gradska općina koja bi ih smjestila u gradskoj ubožnici, smještenoj u samom središtu grada. Prema odredbi Zlatne bule, određuje se da se jedna trećina imetka ostavljena bez nasljednika i oporuke, dijeli gradskoj sirotinji.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

LGM Današnju nedjelju obilježio je početak novog umjetničkog projekta

Riječ je o projektu "Okolo", o kojem više možete doznati na sljedećem linku. A da to ne bude sve od galerija na portalu licegrada.media,...

Otvorena vrata i kula koji se nalaze na grbu grada

Svi znamo kako izgleda grb Grada Zagreba, no znate li zašto su vrata na grbu otvorena? Naime, otvorena vrata na zidinama utvrde, koja se...

Otvorenje izložbe Damira Sokića – Charcoal – u Galeriji Matice hrvatske

U srijedu 30. ožujka u 20 sati u Galeriji Matice Hrvatske otvara se izložba Damira Sokića, jednog od najznačajnijih hrvatskih suvremenih likovnih umjetnika. Izložba...