Spomenik Eugenu Kumičiću na Rooseveltovom trgu djelo je kipara Frane Kršinića

Spomenik Eugenu Kumičiću, hrvatskom književniku i političaru, na Rooseveltovom trgu, djelo je kipara Frane Kršinića. Svečano je otkriven 1937. godine, ispred zgrade srednjih škola na tadašnjem Wilsonovom, danas Rooseveltovom trgu.

Spomenik je realistički koncipiran, monolitnog karaktera, naglašene ležernosti. Brončana skulptura prikazuje Kumičića u poluležećem stavu, naslonjenog na kamen, s bilježnicom i olovkom u rukama, zamišljenog pogleda. Podnožje spomenika izradio je kipar Jaroslav Strecha iz kastavskog mramora koji je odabran kao kamen iz Kumičićeve rodne Istre.

Spomenik je velike umjetničke i povijesne vrijednosti i važan dio bogatog Kršinićeva opusa.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Božićne radionice i glazbena događanja u sklopu Adventa u Hrvatskom povijesnom muzeju

Advent u Hrvatskom povijesnom muzeju je započeo! Uz već tradicionalne, božićne radionice, tijekom prosinca očekuju vas izuzetna glazbena događanja, u suradnji s Turističkom zajednicom...

Glazbena najava: Latino Badnjak – Fuliranje uz Cubismo na Strossmayerovom trgu

Četvrti glazbeni tjedan na Fuliranju obilježit će Latino Badnjak i vrući ritmovi, idealni za druženje s  najbližima, obitelji i prijateljima. Definitivni highlight tjedna je...

Koji je ban radio najviše problema na Gradecu?

Zagrepčani su kroz svoju povijest dosta često vodili borbe s banovima, a razlozi su uglavnom bili nepoštivanje građanskih sloboda, te samovoljno nametanje protuzakonitih daća...