Trg Nikole Šubića Zrinskog (21) je dobio ime po hrvatskom banu koji je poginuo u junačkoj obrani mađarskog Sigeta od Turaka. Zrinjevac je vjerojatno najpoznatiji zagrebački trg te je teško vjerovati da je do kraja 19. stoljeća na tom mjestu bio pašnjag i stočno sajmište. Danas je to otmjena promenada s platanama uvezenim iz trsta, Glazbenim paviljonom koji dominira središnjim dijelom, popularnoj fontani Hermanna Bollea, bazenima te bistama uglednih osoba iz hrvatske povijesti.
Zrinjevac je jedan dio Lenucijeve potkove, urbanističkog plana uređivanja cetra Zagreba inženjera Milana Lenucija.
Na sjevernom dijelu Zrinjevca od 1884. godine nalazi se meteorološki stup (22). To je dar liječnika Adolfa Holzera gradu Zagrebu. Riječ je o mramornom stupu koji između ostalog pokazuje temperaturu i tlak zraka.
Najpoznatiji simboli Zrinjevca su Glazbeni paviljon i prva zagrebačka fontana (23). Autor fontane je Hermann Bolle, a postavljena je nedugo nakon otvaranja vodovoda 1878. godine. Zbog neobičnog izgleda prozvana je „gljiva“. Glazbeni paviljon, smješten u samom centru parka Zrinjevac, postavljen je 1891. godine, a darovao ga je trgovac Eduard Prister.
Historicistička palača, koja se također nalazi na spomenutom Trgu Nikole Šubića Zrinskog, Vranczany-Hafner, dom je Arheološkog muzeja (24) koji u svom fundusu ima približno 400.000 artifekata u pet glavnih kolekcija. Jedan od najpoznatijih predmeta koji se nalazi u Arheološkom muzeju je zasigurno Vučedolska golubica, jedan od najslavnijih arheološkoh nalaza u Hrvatskoj.
Na samom južnom dijelu Zrinjevca smjestio se HAZU (25) – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Riječ je onajvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi koja se nalazi u neorenesanstnoj palači. Palača je izgrađena 1880. godine samo za tu namjenu, a u atriju se čuva originalna Bašćanska ploča, jedan od najstarijih kamenih zapisa na hrvatskom jeziku pisan na glagoljici.
U Strossmayerovoj galeriji starih majstora čuvaju se umjetnička djela nastala od 15. do 19. stoljeća koja je skupio J. J. Strossmayer, osnivač Akademije.
Kraj HAZU-a smjestila se još jedna historicistička palača, ovaj puta dom Moderne galerije (26), muzej hrvatske likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Dva stoljeća hrvatskog slikarstva i kiparstva pokazuje najznačajnije hrvatske umjetnike, a sve izloženo je poslagano kronološkim slijedom.
Od autora Otona Ivekovića i Vlahe Bukovca, tajanstvenog simbolizma hrvatske secesije do poetičnih mekih sjena slikara Emanuela Vidovića. U stalnom postavu Moderne galerije nalazi se i izbor djela priznatih suvremenih hrvatskih autora.
