Samostan sestara milosrdnica s Crkvom sv. Vinka Paulskog u Frankopanskoj ulici

Samostan sestara milosrdnica s Crkvom sv. Vinka Paulskog u Frankopanskoj ulici osnovan je zaslugom biskupa Jurja Haulika, koji je doveo iz Innsbrucka prve sestre milosrdnice u Zagreb zadužene prema ustrojstvu reda za uzgoj mladeži i njegu bolesnika.

Jednokatno samostansko krilo s crkvom građeno je 1841.-1845. godine prema projektu bečkog graditelja Franje Schüchta. Kasnije dogradnje i adaptacije izvedene su prema projektima M. Strohmayera, 1861.-1862. godine, i M. Pilara, 1899. godine. Prostor crkve sačuvan je cjelovito, s vrijednim inventarom.

Druge objave

Bjelovar od Marije Terezije do „grada sira“ i hrvatske prijestolnice zagoneta

Bjelovar je grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije te Bjelovarsko-križevačke...

Istra kroz objektiv: poluotok u kojem svaki grad priča drugačiju vizualnu priču

Istra je najveći poluotok na Jadranskom moru i jedno...

Stari grad na Pagu: Belina povelja 1244., sabota 1393. i preseljenje koji je rodio novi Grad Pag

Stari grad Pag bio je srednjovjekovno naselje na otoku...

Ston i Dubrovnik: solane i obrambeni zidovi na Pelješcu u kontekstu pomorske strategije Dubrovačke Republike

Općina Ston na Pelješcu i grad Dubrovnik na južnome...

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Pročitajte i ovo:

Priča o konju koji se nalazi na najpoznatijem zagrebačkom trgu

Najpoznatija, najposjećenija i najfotografiranija lokacija u gradu. Sigurno zaslužuje još superlativa, no ovo nije priča o Trgu bana Josipa Jelačića, nego o banovom konju. Malo...

Nekada kula koja je štitila južnu stranu Gornjeg grada, danas turistička atrakcija

Kula Lotrščak je jedan od najpoznatijih zagrebačkih simbola koji na svoje postojanje podsjeća svakodnevnim pucnjem Gričkog topa u podne. Lotrščak ponosno stoji na rubnom...

Jedna od najsimpatičnijih zagrebačkih zelenih oaza

Park Krešimirac djelo je krajobraznog arhitekta Ćirila Jeglića iz 1938. godine, te se smatra izuzetno vrijednim ostvarenjem parkovne arhitekture i prvi primjer oblikovanja gradskog...