Centar Zagreba je poznat kao najstariji dio grada, a prema pričama i samom ambijentu, u tome prednjači Gornji grad. Gornji grad, ili Gradec, povijesna je jezgra grada koja je zasnovana u srednjem vijeku, a do 19-og stoljeća, zajedno s Kaptolom, činila je središnje urbanizirano područje grada. Da ne duljimo s podacima koje lako možete pronaći na internetu, započet ćemo s ovom šetnjom Gornjim gradom.
Prvo na rasporedu? Kula Lotrščak
Od 1. siječnja 1877. godine, top smješten u kuli Lotrščak označava podne, a jedino za vrijeme Prvog svjetskog rata top je mirovao. Zanimljiva je legenda zašto Grički top puca svaki dan u podne: naime, prema vrlo zanimljivoj priči, top je jednog dana ispalio hitac prema turskom taboru preko Save točno u podne, te je pogodio pijetla kojeg je na pladnju kuhar nosio paši.
Buka je prestrašila Turke, zbog čega su pobjegli i nikada se više nisu vratili. Fora, zar ne? Osim zanimljive povijesti, moramo istaknuti da se podno kule Lotrščak (a pogotovo iz vrha samog tornja) pruža jedan od najljepših pogleda na Zagreb.
Nakon rekreativnog penjanja uz žičaru, nagrada slijedi u obliku prekrasnog pogleda na Zagreb…
Nakon penjanja do Kule Lotrščak, slijedi nešto ugodniji teren za šetnju…
Podno tornja, nalazi se Strossmayerovo šetalište koje za odmor, uz turiste i građane grada, najviše koristi A. G. Matoš koji se odmara na svojoj klupi pod krošnjama drveća koje uljepšavaju popularni “Stross”.
Osim pogleda na Gundulićevu na zapadnoj strani šetališta, istočna strana skriva mali dio ograde posvećen zaljubljenima s koje se pruža zaista lijepi pogled prema zagrebačkoj katedrali.
Iako bi bilo logično da Zakmardijevim stubama nastavim prema Radićevoj, šetnju nastavljam prema sjeveru, a Radićeva će doći na red nešto kasnije.
Bez daljnjega – najzanimljiviji zagrebački krov
Vraćamo se polako Strossmayerovim šetalištom prema kuli Lotrščak i skrećemo lijevo gdje nas cesta polako vodi do najpoznatijeg zagrebačkog krova – onog crkve Svetog Marka. Dolaskom na trg izlazimo na veliku čistinu koja je rijetko “bojno polje” političkih prepirki, ali i prekrasne arhitekture – s lijeva se nalaze Banski dvori, točnije zgrada Vlade Republike Hrvatske, a s desne strane zgrada Hrvatskog Sabora.
No, trgom dominira crkva, gotičke arhitekture, izgrađena u 14. stoljeću.
Osobno, ovo mjesto postaje živo tek kada se okupe vojnici Kravat pukovnije i ovdje krenu u raspoređivanje vojnika po centru grada u sklopu Smjene straže (Zagrebački vremeplov). Ovakvi događaji privlače more turista koji imaju prilike pratiti razne aktivnosti u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba.
U okolici Markovog trga možemo pronaći i Hrvatski povijesni muzej, Muzej naivne umjetnosti i kuću plemenite obitelj Zrinski.
Početak obilježavanja Dana grada Zagreba
Nakon Trga svetog Marka, noge vode prema jednoj od najbitnijih lokacija u zagrebačkoj povijesti. Kamenita vrata su jedini očuvani dio obrambene utvrde Gornjeg grada. Pretpostavlja se da su Kamenita vrata podignuta 1266. 31. svibnja 1731. godine, izbio je veliki razorni požar na Gornjem gradu, te je u pepelu pronađena neoštećena Gospina slika iz 16. stoljeća: “Majka Božja od Kamenitih vrata”.
Iako je okvir izgorio, slika je bila potpuno neoštećena nakon čega je izgrađena kapelica u udubljenju prolaza, te se to mjesto danas smatra najvećim zagrebačkim svetištem. 31. svibnja 1991. godine, zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić, proglasio je Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom grada Zagreba, te se na taj blagdan obilježava i Dan grada Zagreba.
Kratko prolazimo kroz Kamenita vrata do Šoštarske ili Njemačke vesi, Velike ulice, Kamenite Ulice, Kipne ulice, Duge ulice, a nama puno poznatije – Radićeve ulice.
Idemo dalje
Nakon Radićeve ulice, idemo do zapadnog dijela Gornjeg grada i – Mesničke ulice.
