back to top

Roman za sve koji su se ikad osjećali neshvaćeno: NO NAME / Klinci s Ranžirnog

U petak, 27. svibnja, u knjižnici Bogdana Ogrizovića promoviran je roman za mlade ”NO NAME /Klinci s Ranžirnog” autorice Snježane Babić Višnjić u izdanju naklade Semafora. Urednica Naklade Semafora Silvija Šesto, ujedno i moderatorica promocije, istaknula je važnost i iznimnost romana koji se predstavlja.

Naime, u jeku žive produkcije slikovnica i inih knjiga za djecu, roman ”No Name” jedna je od rijetkih koji se obraća tinejdžerskoj populaciji, onima koji najmanje čitaju i onima koji su pod najvećim pritiscima. Autorica, nagrađivana spisateljica mnogih romana za djecu i mlade, te dramatičarka, istaknula je kako je roman iznikao iz života, iz stvarnih situacija, a ona ga je samo zapisala. Naime, ”No name”, ili kraće NN, naziv je glazbenog benda mladih nadarenih srednjoškolaca, polaznika podjednako imaginarne koliko i stvarne umjetničke srednje škole.

Dan u kojem ih upoznajemo, Kris, Miha i Jakov pripremaju se za svoju prvu svirku uživo u jednom manjem zagrebačkom klubu, uz potporu frendica i pratećih vokala Rebeke, Mije i Nine. Napetosti zbog treme i želje za uspjehom prelamaju se s njihovim svakodnevnim borbama s vlastitim demonima anksioznosti, pomanjkanja samopouzdanja, nesigurnosti, ali i bulimije i ovisnosti, što doživljava vrhunac u neočekivano posjećenom nastupu , ali i prijateljičinoj smrti čiju nadnaravnu prisutnost svi osjete intenzivnije nego za njezina života koji je provela u sjeni svih njih…   Priča je to, istaknula je Babić Višnjić,  posvećena svim onim mladima koje su u najranijoj dobi nepravedno etiketirali kao ”lijene, neaktivne, problematične” pa odrastaju na marginama, u sjenama, ne prepoznajući se u onome što se i kako se o mladima govori u medijima, kako ih se opisuje, kako oni samo sebe opisuju. 

Odabrane dijelove romana nadahnuto je interpretirala dramska umjetnica Svetlana Patafta, a gitarist Filip Gal izveo je nekoliko glazbenih brojeva.

Tekst: Press

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Ni srednjovjekovni Gradec nije bio oslobođen gospodarskog kriminala: Kako se kažnjavao?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice,...

Pročitajte i ovo:

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje je bilo rasprostranjeno podno utvrđenog grada Gradeca, uz potok Medveščak nije bilo naselja, već se...