Retrospektiva Jechezkiela Davida Kirszenbauma u Muzeju Mimara

Retrospektivna izložba djela Jechezkiela Davida Kirszenbauma (Staszów,1900-Pariz, 1954) po prvi će put u Hrvatskoj predstaviti umjetnost ovog značajnog slikara. Izložba će se održati u Muzeju Mimara (Zagreb, Rooseveltov trg 5.) u razdoblju od 12. prosinca 2018. – 3. veljače 2019. Preko 60 djela – ulja na platnu, akvareli, crteži – ali i arhivski materijal ( pisma, potvrde, novinski isječci itd.) prezentirat će i životni put određen teškim, tragičnim zbivanjima koje su mu odredile sudbinu i sam umjetnički izričaj.

Jechezkiel David Kirszenbaum nakon odlaska iz rodnog grada, studira u Weimaru na Bauhausu gdje se susreće s umjetnošću Paula Kleea i Wassilya Kandinskog. Ranih 30 – tih godina odlazi u Berlin gdje postaje dijelom avangardnih krugova te izlaže u Der Sturm galeriji upijajući utjecaje njemačkog ekspresionizma. Djelovao je i kao ilustrator za nekoliko berlinskih novina pod nadimkom „Duvdivan“. Dolazak nacista na vlast značio je i iskonsku potrebu za odlaskom i spašavanjem – odlazi u Pariz gdje produbljuje spoznaje o francuskom impresionizmu, prihvaća utjecaje Pariške škole razvijajući istovremeno snažan individualni ekspresionistički stil u kojem se susreće motivika mističnih priča iz najranijeg djetinjstva, folklora, ali i proroka Starog Zavjeta. Živih boja, snažnih poteza, on u svojim djelima svjedoči bol životnog iskustva ali i toplinu prepuštanja snatrenju i intimističkim proživljajima.

Izlaže u brojnim pariškim galerijama, no od 1940. biva zatvoren u radne logore na jugu Francuske izgubivši kroz ratne godine obitelj u mraku koncentrcijskog logora, a njegova djela, pohranjena u pariškom studiju bijahu uništena. U poslijeratnom razdoblju ponovo zaranja u njemu jedino znan i potreban svijet umjetnosti te, osim u Parizu, stvara i u Brazilu i Maroccu. Izlaže u Parizu ranih 50- tih godina, a Pariz je grad u kojem umire 1954.

Mnogi drže kako je Kirszenbaum sudjelovao u renesansi židovske umjetnosti, avangardnom pokretu koji je svoj put otpočeo u Rusiji i proširio se Poljskom, a pripadali su joj Marc Chagall, El Lissitzky i drugi. Kirszenbaumovi radovi nalaze se u brojnim galerijama i privatnim zbirkama diljem svijeta.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Lice koje pogledom prati sve prolaznike Tkalčićevom ulicom

Početak Tkalčićeve ulice krasi brončana skulptura novinarke i književnice Marije Jurić Zagorke, autora Stjepana Gračana. Skulptura je nastala 1990. godine, a dočarava Zagorku u polukoraku. Marija Jurić...

Zanimljiva i bogata prošlost zgrade Stare gradske vijećnice na Gornjem gradu

Kompleks Stare gradske vijećnice, smještene u Ulici sv. Ćirila i Metoda 5, a između Kuševićeve ulice, Markovog trga i Freudenreichove ulice, sastoji se od...

Status Gradeca nakon najvažnijeg dokumenta u povijesti

Zlatnom bulom je Zagreb dobio brojne povlastice, pa tako i povlastice plemića, čime se izjednačio kao gradska cjelina s plemićkom osobom – feudalcem, čime...