Zbog brojnih prednosti lokacije grada Zagreba, poput povoljnog prometnog položaja, osnivanja biskupije 1094. godine, središte sa sjedištem zagrebačkog župana, kasnije i bana, na ovim se područjima vrlo rano pojavljuje trgovina. Zagreb je bio izlazna točna i neposredna veza za mnoge putnike koji su putovali u svim smjerovima.
Prvo zagrebačko trgovačko središte bilo je na Kaptolu i to davno prije nego što je Gradec Zlatnom bulom proglašen slobodnim i kraljevskim gradom. Prvi trag trgovine na Kaptolu nalazi se 1217. godine kada je Andrija II, u povodu posvete stolne crkve, Kaptolu darovao sol iz marmoroških solana kako bi ju prodao za vrijeme sajamskih dana o Stjepanovu. To je inače i prvi spomen najstarijeg zagrebačkog sajma koji se povezuje s proslavama blagdana Sv. Stjepana.
Sajam na blagdan Sv. Stjepana se zvao i kraljevskim sajmom jer je katedralni zaštitnik, osim svetačke aureole, nosio i kraljevsku titulu.
Sajam je trajao sedam dana prije, i sedam dana nakon blagdana sveca zaštitnika, a počinjao je glasanjem zvona i isticanjem crkvene zastave na prvostolnim zvonicima. Trgovalo se na prostoru pred stolnom crkvom, oko vrela Manduševac, u Bakačevoj ulici te na istočnoj strani Trga bana Josipa Jelačića.
Tih se dana na tom malom prostoru okupio veliki broj trgovaca, obrtnika i svih ostalih koji su prodavali i kupovali raznovrsnu robu.
Nakon što je Gradec Zlatnom bulom proglašen slobodnim kraljevskim gradom, zagrebačka trgovina dobiva novi poticaj za razvoj i širenje. Time se stvorilo novo trgovačko središte na vrlo malom prostoru, zbog čega se zagrebačko područje sve više razvija u trgovačko-obrtničkom smjeru. Novi impuls zagrebačkoj trgovini svakako je i osnivanje nekolicine godišnjih sajmova čime sve intenzivnije raste trgovački promet – s domaćim stanovništvom, ali i s drugim zemljama.
Mnogi su prepoznali gradečke povlastice koje su značile trgovanje u utvrđenom, slobodnom i povlaštenom gradu, zbog čega se mnogi žele i naseliti na ovom području.
Osim domaćina, česti trgovci su bili i stranci, a uglavnom su to Talijani i Nijemci, te oni igraju važnu ulogu u razvijanju i sređivanju zagrebačkog tržišta i prometa robe jer su dolazili iz trgovačko razvijenijih krajeva a svojim su znanjem i iskustvom obogatili zagrebačku trgovinu.