Gradec, nakon što je grad dobio brojne povlastice proglašenjem slobodnog i kraljevskog grada Zlatnom bulom iz 1242. godine, sve više nastanjuju brojni obrtnici. Obrtnici su, u svrhu zaštite ali i zbog socijalnih razloga, počeli se udruživati u takvim institucijama pod zaštitom nekog sveca, a pomoću tih bratovština su željeli ostvariti bolji prosperitet u proizvodnji i prometu svoje robe.
Prva takva udruženja obrtnika istog zanata u Gradecu se pojavljuju u 14. stoljeću (1387. godine), a to su bila mesarska i klobučarska udruženja.
Bratovštine su bile pod nadzorom gradskog suca i vijeća, koji su nadzirali i sam rad obrtnika gdje su pazili da ne bi neopravdano povisivali cijene ili davali slabiju robu. Bratovštine su uz suglasnost gradskog suca i vijeća sastavljale svoja pravila, pa su ih oni potvrđivali. Kasnije, kod cehova, ta pravila potvrđuju kraljevi.

Cehovi već dugo postoje u stranim gradovima, gdje se nalaze brojne jake i utjecajne cehovske organizacije koje su bile direktno podređen kralju, te neovisne o gradskoj općini. Cehovi su imali brojne privilegije zbog čega su obrtnicima bili primamljiviji odabir od bratovština.
Uvidjevši organizacijske i ostale prednosti cehova, i zagrebački se obrtnici okreću tom vidu organizacije. Obrtnici su uglavnom bili pod dojmom cehova iz Austrije i Njemačke, a od velikog im je značenja bilo to da su cehovi imali veću slobodu i samostalnost u svom djelovanju.

Sredinom 15. stoljeća, iz obrtničkih bratovština u Zagrebu se počinju razvijati cehovi, a prvi ceh, i to ceh krojača, pojavljuje se 1447. godine. To je bio slučaj neke vrste prijelaza iz bratovštine u ceh jer je toj organizaciji dopuštenje za tu tranziciju dalo gradsko zastupništvo, a sam gradski sudac im je izdao cehovsku diplomu.
Prvi zagrebački cehovi koji su potvrđeni direktno od kralja, i to kralja Matijaša, javljaju se u drugoj polovici 15. stoljeća, a to su bili cehovi gradačkih postolara i udruženih krznara, remenara i uzdara. U njihov se ceh se udružuju zatim krznari, remenari i uzdari, kojima su pravila potvrđena 1480. godina.