Prve organizacije u obliku ceha u Zagrebu se pojavljuju u krajem 15. stoljeća

Gradec, nakon što je grad dobio brojne povlastice proglašenjem slobodnog i kraljevskog grada Zlatnom bulom iz 1242. godine, sve više nastanjuju brojni obrtnici. Obrtnici su, u svrhu zaštite ali i zbog socijalnih razloga, počeli se udruživati u takvim institucijama pod zaštitom nekog sveca, a pomoću tih bratovština su željeli ostvariti bolji prosperitet u proizvodnji i prometu svoje robe.

Prva takva udruženja obrtnika istog zanata u Gradecu se pojavljuju u 14. stoljeću (1387. godine), a to su bila mesarska i klobučarska udruženja.

Bratovštine su bile pod nadzorom gradskog suca i vijeća, koji su nadzirali i sam rad obrtnika gdje su pazili da ne bi neopravdano povisivali cijene ili davali slabiju robu. Bratovštine su uz suglasnost gradskog suca i vijeća sastavljale svoja pravila, pa su ih oni potvrđivali. Kasnije, kod cehova, ta pravila potvrđuju kraljevi.

Cehovi već dugo postoje u stranim gradovima, gdje se nalaze brojne jake i utjecajne cehovske organizacije koje su bile direktno podređen kralju, te neovisne o gradskoj općini. Cehovi su imali brojne privilegije zbog čega su obrtnicima bili primamljiviji odabir od bratovština.

Uvidjevši organizacijske i ostale prednosti cehova, i zagrebački se obrtnici okreću tom vidu organizacije. Obrtnici su uglavnom bili pod dojmom cehova iz Austrije i Njemačke, a od velikog im je značenja bilo to da su cehovi imali veću slobodu i samostalnost u svom djelovanju.

Sredinom 15. stoljeća, iz obrtničkih bratovština u Zagrebu se počinju razvijati cehovi, a prvi ceh, i to ceh krojača, pojavljuje se 1447. godine. To je bio slučaj neke vrste prijelaza iz bratovštine u ceh jer je toj organizaciji dopuštenje za tu tranziciju dalo gradsko zastupništvo, a sam gradski sudac im je izdao cehovsku diplomu.

Prvi zagrebački cehovi koji su potvrđeni direktno od kralja, i to kralja Matijaša, javljaju se u drugoj polovici 15. stoljeća, a to su bili cehovi gradačkih postolara i udruženih krznara, remenara i uzdara. U njihov se ceh se udružuju zatim krznari, remenari i uzdari, kojima su pravila potvrđena 1480. godina.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

LGM Tema dana: manje poznate zagrebačke palače na Gornjem gradu

Naravno, riječ je samo o malom dijelu prekrasnih palača koje možemo pronaći na Gornjem gradu, a uskoro nas očekuje još ovakvih povijesnih palača u...

Iskoristili smo prekrasnu subotu za obilazak centra grada…

Tko prošlu subotu nije proveo na suncu, ne zna što je propustio! Istina, temperature jesu bile nešto više, no to nije spriječilo veliku masu...

Izložba Hrvatska jadranska kupališna baština: Tematska vodstva u Muzeju grada Zagreba

Tijekom trajanja izložbe Hrvatska jadranska kupališna baština, temom tematskih vodstava, Muzej grada Zagreba se nadovezuje se na izložbu. Tako od danas do 13. rujna...