Prve organizacije u obliku ceha u Zagrebu se pojavljuju u krajem 15. stoljeća

Gradec, nakon što je grad dobio brojne povlastice proglašenjem slobodnog i kraljevskog grada Zlatnom bulom iz 1242. godine, sve više nastanjuju brojni obrtnici. Obrtnici su, u svrhu zaštite ali i zbog socijalnih razloga, počeli se udruživati u takvim institucijama pod zaštitom nekog sveca, a pomoću tih bratovština su željeli ostvariti bolji prosperitet u proizvodnji i prometu svoje robe.

Prva takva udruženja obrtnika istog zanata u Gradecu se pojavljuju u 14. stoljeću (1387. godine), a to su bila mesarska i klobučarska udruženja.

Bratovštine su bile pod nadzorom gradskog suca i vijeća, koji su nadzirali i sam rad obrtnika gdje su pazili da ne bi neopravdano povisivali cijene ili davali slabiju robu. Bratovštine su uz suglasnost gradskog suca i vijeća sastavljale svoja pravila, pa su ih oni potvrđivali. Kasnije, kod cehova, ta pravila potvrđuju kraljevi.

Cehovi već dugo postoje u stranim gradovima, gdje se nalaze brojne jake i utjecajne cehovske organizacije koje su bile direktno podređen kralju, te neovisne o gradskoj općini. Cehovi su imali brojne privilegije zbog čega su obrtnicima bili primamljiviji odabir od bratovština.

Uvidjevši organizacijske i ostale prednosti cehova, i zagrebački se obrtnici okreću tom vidu organizacije. Obrtnici su uglavnom bili pod dojmom cehova iz Austrije i Njemačke, a od velikog im je značenja bilo to da su cehovi imali veću slobodu i samostalnost u svom djelovanju.

Sredinom 15. stoljeća, iz obrtničkih bratovština u Zagrebu se počinju razvijati cehovi, a prvi ceh, i to ceh krojača, pojavljuje se 1447. godine. To je bio slučaj neke vrste prijelaza iz bratovštine u ceh jer je toj organizaciji dopuštenje za tu tranziciju dalo gradsko zastupništvo, a sam gradski sudac im je izdao cehovsku diplomu.

Prvi zagrebački cehovi koji su potvrđeni direktno od kralja, i to kralja Matijaša, javljaju se u drugoj polovici 15. stoljeća, a to su bili cehovi gradačkih postolara i udruženih krznara, remenara i uzdara. U njihov se ceh se udružuju zatim krznari, remenari i uzdari, kojima su pravila potvrđena 1480. godina.

Druge objave

Bjelovar od Marije Terezije do „grada sira“ i hrvatske prijestolnice zagoneta

Bjelovar je grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije te Bjelovarsko-križevačke...

Istra kroz objektiv: poluotok u kojem svaki grad priča drugačiju vizualnu priču

Istra je najveći poluotok na Jadranskom moru i jedno...

Stari grad na Pagu: Belina povelja 1244., sabota 1393. i preseljenje koji je rodio novi Grad Pag

Stari grad Pag bio je srednjovjekovno naselje na otoku...

Ston i Dubrovnik: solane i obrambeni zidovi na Pelješcu u kontekstu pomorske strategije Dubrovačke Republike

Općina Ston na Pelješcu i grad Dubrovnik na južnome...

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Pročitajte i ovo:

Otvorenje izložbe “Zaštitna arheološka istraživanja Ruščica-Glogove-Praulje”

Danas je u Arheološkom muzeju Zagreb otvorena gostujuća izložba iz Gradskog muzeja Nova Gradiška "Zaštitna arheološka istraživanja Ruščica-Glogove-Praulje". Izložba prikazuje rezultate istraživanja lokaliteta badenske kulture,...

Prekrasna arhitektura koja krasi brdovitu ulicu iznad Britanca

Nazorova ulica je jedna od najpoznatijih zagrebačkih ulica koja svoju popularnost može zahvaliti brojnim vilama koju je krase. Baš zbog toga smo se odlučili...

Otvorenje izložbe “Zeitraum” autorice Maje Bachler u Laubi

U sklopu projekta Hrvatska umjetnost danas, u utorak, o3. travnja 2018. godine u 20 sati, u Laubi se otvara izložba mlade hrvatske suvremene slikarice...