Prinova u ZOO vrtu: Iz mamina tobolca proviruje preslatka glavica močvarnog valabija

Zagrebačka obitelj močvarnih valabija iz godinu u godinu sve je brojnija. Nedavno je iz mamina tobolca provirila glavica trećeg potomka istog belgijsko-francuskog para klokana.

Četverogodišnji Skibo i njegova godinu dana mlađa partnerica u Zoološkom vrtu grada Zagreba ljubuju od prvog dana. Zahvaljujući tome dobili su dva sina te najnovije mladunče kojem se još ne zna spol. Najstariji im sin ima već godinu i tri mjeseca, srednji jedanaest mjeseci, a najmlađi potomak oko četiri mjeseca.

„Svako nas novo mladunče veseli, no kada neki par životinja u zoološkom vrtu uspijeva podići više generacija mladunaca, riječ je o velikom uspjehu za sve koji se o njima brinu. Naši močvarni valabiji svoju nastambu dijele s crvenovratim valabijima i emuima te zajedno s njima predstavljaju veličanstvenu faunu daleke Australije. Važno nam je da naši posjetitelji nakon oduševljenja njima osjete i potrebu svojim načinom života doprinijeti očuvanju svih životinjskih vrsta s kojima dijelimo planet“, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Močvarni valabiji u prirodi nastanjuje šume, močvare i druge predjele istočne obale Australije bogate vegetacijom. Vole život u sjeni drveća i grmlja na podlozi bogatoj mladim stabalcima, travom, papratima i drugim niskim raslinjem.

Na jelovniku im je osamdesetak vrsta biljaka – od lišća i sjemenki do gljiva i algi. U zoološkim vrtovima originalnu australsku hranu uspješno im zamjenjuju brst, trava i povrće.

Močvarni valabi tobolčar je visine oko 70 centimetara te težine između 15 i 20 kilograma. Krzno mu je većinski tamno smeđe boje, a mnogi močvarni valabiji na obrazima imaju žućkaste crte.

Taj mali klokan spolnu zrelost doseže u dobi između 15 i 18 mjeseci, a mladunac je pri dolasku na svijet velik jedan centimetar. Takav ulazi u tobolac majke gdje provodi idućih devet mjeseci.

Zanimljiva je činjenica da se močvarni valabiji pare tijekom cijele godine te da ženki najčešće dok se jedan mladunac razvija u tobolcu, novi plod raste u maternici.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...