Predstavljanje knjige Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti

U petak, 4. rujna 2020. godine u 11 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održat će se predstavljanje knjige Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti autorice dr. sc. Dijane Sabolović-Krajina.

Uvodnu riječ na predstavljanju knjige održat će glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, a knjigu će predstaviti recenzenti prof. dr. sc. Aleksandra Horvat i prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović, urednik izdanja akademik Dragutin Feletar i autorica dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina.

Knjiga Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti obrađuje značajne društvene promjene na nacionalnoj, transnacionalnoj i sveopćoj razini na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće te načine na koje se te promjene odražavaju na djelovanje i rad narodnih knjižnica, ali i utjecaj narodnih knjižnica na društvo, ponajprije na život lokalnih zajednica.

Narodne knjižnice u svijetu prošle su u svega nekoliko desetljeća turbulentne promjene koje su redefinirale njihove društvene uloge i zadaće te načine poslovanja s novim medijima i uslugama. Kritički uspoređujući uspješnost prilagođavanja narodnih knjižnica u Hrvatskoj promjenama u suvremenome društvu i aktualnim kretanjima u međunarodnome knjižničarstvu, knjiga Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti na daje i smjernice za četiri osnovna oblika budućega djelovanja hrvatskih narodnih knjižnica – knjižnice trebaju imati pozitivnu ulogu u društvenim promjenama, na novi način pristupati knjižničnim korisnicima, bolje razumjeti društveno okruženje u sklopu kojega djeluju te biti bolje prisutne u javnim politikama i razvoju društva na svim razinama političkoga donošenja odluka – lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj, kako bi bile učinkovit čimbenik u razvoju društva.

Autorica knjige dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina djeluje u hrvatskome knjižničarstvu već 35 godina, a radi u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ u Koprivnici, gdje je 24 godine, do 2019. godine, bila ravnateljica. Upravo je ta knjižnica u knjizi poslužila za empirijsko istraživanje modela hrvatskih narodnih knjižnica koje su se uspješno prilagodile promjenama u društvu i kretanjima u međunarodnome knjižničarstvu u zadnja četiri desetljeća. Studijske boravke, čijim se rezultatima obilno služila u knjizi, imala je u knjižnicama u Danskoj, Velikoj Britaniji, Finskoj i Njemačkoj, a naknadno i na Islandu. Dobitnica je nekoliko nacionalnih nagrada i priznanja za doprinos knjižničarskoj struci i hrvatskoj kulturi, a među njima i Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za naročit doprinos radu i razvoju hrvatskoga knjižničarstva za 2017. godinu.

Predstavljanje ove značajne knjige organiziraju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Izdavačka kuća Meridijani. 

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Pogled s Trga Republike Hrvatske prema Frankopanskoj: 100 godina razlike u jednom kadru

Ako gledamo povijesne znamenitosti, za Trg Republike Hrvatske možemo reći da je jedan od najbogatijih zagrebačkih trgova. Tu imamo Muzej za umjetnost i obrt,...

Na glavnom trgu otvorena dvodnevna manifestacija 100% Zagorsko

Danas je na glavnom zagrebačkom trgu otvorena dvodnevna manifestacija prodajno-izložbenog karaktera pod nazivom 100% Zagorsko. Ovo je deveti put da manifestaciju organizira Krapinsko-zagorska županija s...

Podsjetnik na prvi spomen imena grada Zagreba u nekom pisanom povijesnom dokumentu

26. travnja 1134. godine, ime glavnog grada Republike Hrvatske prvi put je spomenuto u nekom dokumentu. S krajem 11. stoljeća stekli su se gospodarski i...