Praizvedba prve hrvatske opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog

Na današnji dan, 1846. godine, održana je praizvedba prve hrvatske opere skladatelja Vatroslava Lisinskog.

Izvedbom opere, Hrvati su postali treći narod u Europi koji je dobio svoju nacionalnu operu.

Nakon opsežnih priprema, 28. ožujka 1846. godine, opera je praizvedena u Staroj gradskoj vijećnici na zagrebačkom Gornjem gradu.

Članovi ilirskog pokreta dugo su se bavili mišlju da netko napiše hrvatsku operu po uzoru na prvu slavonsku nacionalnu operu Život za cara Mihaila Glinke. Lisinski, tada mladi autor, činio im se kao pravi izbor.

Bista Vatroslava Lisinskog koja se nalazi ispred kuće Mlinarić na spoju Jurjevske i Mlinarske

Libreto, prema zamisli Alberta Ognjana Štrige, napisao je Josip Car, a preradio ga je Dimitrija Demetar. Instrumentaciju je dotjerao J. K. Wisner Morgenstern, inače glazbeni učitelj Lisinskog.

Kada je djelo bilo gotovo, Lisinski i Demetar su se obratili 27-godišnjoj Zagrepčanki Sidoniji Erdody Rubido, glazbeno školovanoj u Beču, da preuzme naslovnu ulogu Ljubice. Sidonija je otpjevala na praizvedbi te na četiri reprize u ožujku i travnju 1846. godine, a danas ju se smatra prvom hrvatskom opernom pjevačicom.

Koncertna dvorana u Zagrebu dobila je ime po Vatroslavu Lisinskom

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Dokazi konzervativnog odnosa prema promjenama gradske uprave nekadašnjeg Gradeca

Zlatnom bulom, koju je Zagrebu dodijelio kralj Bela IV 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice, pa tako i povlastice plemića, čime se izjednačio...

Mala kapelica u kojoj je nadbiskup Haulik želio biti pokopan

Simpatična mala neogotička kapelica sv. Jurja izgrađena je u razdoblju od 1862. do 1864. godine na mjestu gdje se prije nalazio Narodni hram. Iako...

Palača Nadbiskupskog sjemeništa nastala pregradnjama objekata iz 16. stoljeća

Četverokrilna dvokatna zgrada s visokim poluskošenim krovom iznad uličnog krila, inače Palača Nadbiskupskog sjemeništa, nastala je u današnjem obliku pregradnjama starijih objekata koji se...