Stube, koje povezuju Langov trg i Šalatu, jedne su od najpoznatijih zagrebačkih stuba. Ove stepenice su dobile ime po poznatom hrvatskom liječniku i prirodoslovcu Josipu Kalasanciju Schlosseru, zbog čega su među Zagrepčanima prozvane kao Schlosserove stube.
Josip Schlosser je rođen 1808., a umro je 1882. godine. Kao botaničaru, najpoznatije mu je djelo nastalo u suradnji s prijateljem Ljudevitom Farkaš Vukotinovićem – “Flora Croatica”.
Prve stupnjeve obrazovanja završio je u rodnoj Moravskoj u Češkoj, a roditelji su mu odmah odredili svećenički poziv. Odrastanjem, Schlosser se sve više počinje zanimati za prirodne znanosti te 1826. godine uspisuje studij medicine u Beču.
Rad je nastavio kao asistent čuvenog botaničara Jacquina. Uskoro dolazi u Slavoniju na mjesto kućnog liječnika kod grofa Pejačevića, a potom i na mjesto liječnika u Varaždinskim toplicama.
U znanstvenom je svijetu bio poznat, ne samo kao izvrstan liječnik, već i kao odličan botaničar i zoolog. Učitelji su mu bili glasoviti profesori Jacquin, Hilderbrand, Hoffmann, Mohs, a u počecima svoje karijere razvio je prisnu suradnju sa spomenutim Ljudevitom Vukotinovićem.
Po osnutku Jugoslavenske akademije u Zagrebu odmah postaje jednim od njezinih najuvaženijih članova. Najznamenitija njegova djela su “Flora Croatica” na koju je potrošio 12 godina rada i “Fauna kornjaša”.
Iako je češčkog podrijetla, Josip Schlosser je većinu svojeg djelovanja proveo u Hrvatskoj, a njoj je i posvetio svoja najpoznatija djela zbog čega ga danas mnogi smatraju ocem botanike u Hrvatskoj.