Povijest Muzeja suvremene umjetnosti koji se danas nalazi u Novom Zagrebu

Muzej suvremene umjetnosti utemeljen je 21. prosinca 1954. godine osnivanje Gradske galerije suvremene umjetnosti s ciljem dokumentiranja i promoviranja suvremene umjetnosti.

U sklopu prvog muzeja, osim galerije suvremene umjetnosti, nalazio se i Centar za fotografiju, film i televiziju te knjižnica.

Muzej se, kada je osnovan, nalazio u palači Kulmer na Gornjem gradu. U početku je sadržavao malu zbirku, no ubrzo je obogaćen novim radovima. Zbog malog prostora, muzej nikada nije imao svoj stalni postav.

Ideja o gradnji nove zgrade donešena je 1998. godine, a na arhitektonskom natječaju izabran je rad arhitekta Igora Franića. Kamen temeljac, na današnju lokaciju na Aveniji Dubrovnik u Novom Zagrebu, postavljen je 2003., a otvoren 11. prosinca 2009. godine.

Zgrada MSU-a ima ukupno 14.609,65 metara kvadratnih, od toga 3.500 kvadrata za stalni postav, 1.500 kvadrata za povremene izložbe. Osim prostorija za izložbe, muzej ima i knjižnicu, multimedijalnu dvoranu, knjižaru, VIP salon, kafić, restoran, pedagošku dvoranu i apartman za posjetitelje i kustose.

Muzej danas sadrži nekoliko zbirki i radove mnogih hrvatskih i svjetskih modernih umjetnika, a jedan od najvažnijih je arhiv fotografija Toše Dapca, zbirka iz ateljea Ivana Kožarića, zbirka Vjenceslava Richtera, Benka Horvata i donacija Silvane Seissel, a mnogim posjetiteljima je poznat i rad “Tobogan” Carstena Hollera.

Zanimljivo je da, ekran koji pokriva veći dio zapadne strane muzeja, najveći je ekran u ovom dijelu Europe.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Hotel Dubrovnik je izgrađen na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza

Na samom Trgu bana Josipa Jelačića nalazi se jedan...

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Pročitajte i ovo:

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada nisu mijenjale svoje lice. Zato danas uživamo na Zrinjevcu, Gornjem gradu, Manduševcu, Maksimiru i slično,...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....