14. listopada 1895. godine svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja, a u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište. Neobarokna zgrada HNK remek djelo je kasnog historizma austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera.
Povijest zagrebačkih scenskih prostora počinje još u srednjom vijeku, kada su se od 11. stoljeća, kao u zapadnoj Europi, liturgijske drame izvodile u katedrali.
Da se vratimo na zgradu HNK… U više od 120 godina postojanja, zgrada je prošla dvije obnove, i to od svibnja do listopada 1937. kada su rekonstruirani samo tehnički uređaji, i od veljače 1967. do studenog 1969. kada je vršena građevinska obnova i rekonstrukcija. Obnovljeno je i zapadno krilo zgrade Kola, koje je za potrebe kazališta podignuto tijekom njegove gradnje, a koje se podzemnim hodnikom (ispod Hebrangove ulice) tada povezivalo sa zgradom HNK.
Ispred HNK se nalazi Zdenac života, čiji je autor poznati hrvatski kipar Ivan Meštrović. Djelo je nastalo početkom 20-og stoljeća, a 1912. godine je postavljeno na današnju lokaciju.
