Posljednji intermezzo: Hrvatsko društvo skladatelja i Muzički biennale Zagreb

Nastavljajući plodnu suradnju s Muzičkim biennaleom Zagreb, koja seže do samih početaka djelovanja ove ugledne glazbene manifestacije, više od trideset godina, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu praizvest će 18. rujna suvremeno operno djelo Posljednji intermezzo  pod ravnanjem Berislava Šipuša.

Opera prati hrvatskoga pisca Janka Polića Kamova na putovanju motiviranom željom za bijegom od nesretne ljubavi, bolesti, obiteljske smrti i političkoga djelovanja. Skokovito putovanje, kanalizirano Kamovljevim pjesničkim motivima, oslikava njegovu nemogućnost bijega, jer zapravo želi pobjeći od prepoznavanja staroga u novome, poznatoga u nepoznatome, od onoga zapisanog sudbinom. Autori libreta Ivan Penović i Marina Pejnović, koja će i režirati predstavu, podijelili su ovo putovanje u četiri dijela, koji se događaju u četiri lučka grada: Rijeci, Genovi, Marseilleu i Barceloni, u kojoj pisac i umire. Kroz pjesničko se stvaralaštvo panoramski pomaljaju slike razdoblja u kojemu su živjeli likovi opere. Slike prikazuju sukobe i nadvladavanje vremena kroz koje prolaze lučki gradovi izgrađeni kroz povijest, koji su uvijek i utočišta lutalica. Slike se izmjenjuju, ali su uvijek sačinjene od ritmova koji se ukrštavaju; ritmova ljudi naspram ritmova grada. I dok se ritam grada mijenja napretkom, ljudi uvijek ostaju isti, jer oni uvijek bježe od samih sebe.

Berislav Šipuš (1958.)  je rođen u Zagrebu, gdje je diplomirao kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na kojoj je danas redoviti profesor  Odsjeka za kompoziciju i glazbenu teoriju. Bio je ravnatelj Zagrebačke filharmonije, producent, a zatim ravnatelj  Muzičkoga biennalea Zagreb te voditelj  Ansambl Cantus  od utemeljenja 2001.  Za skladateljski rad nagrađen je mnogim domaćim i inozemnim nagradama, a nositelj je nekoliko značajnih odličja, među kojima i  francuskog odličja Viteza reda umjetnosti i književnosti.

Marina Pejnović ( 1992.), rođena je u Zagrebu, gdje je diplomirala kazališnu režiju i radiofoniju na Akademiji dramske umjetnosti. Režirala je predstave za djecu i odrasle u različitim hrvatskim kazalištima te više radijskih drama i radijskih dokumentaraca. Surađivala  je na opernim projektima  Madame Buffault  Papandopula, Orfej i Euridika  Glucka, Slavuj Stravinskoga i  Carmen Bizeta, ostvarena u suradnji  triju umjetničkih akademija Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Kulturna dobra grada Zagreba u ulici koja je nekada nosila naziv Pivarska ulica

Basaričekova ili Basaričkova, kako vam draže, dobila je ime po Đuri Basaričeku, hrvatskom političaru. Davnih dana, ova se ulica zvala Pivarska jer je na...

Rušenje crkvenog ugleda na srednjovjekovnom Kaptolu: Svađe i krvavi obračuni

Srednjovjekovni Kaptol se teško nosio sa sličnim problemima koje su mučili i njihove zapadne susjede, smještene na gradečkom brdu. Iako je kaptolska orijentacija bila...

Rođenje kipara koji je ostavio traga u Zagrebu – Anton Dominik Fernkorn

Na današnji dan, 1813. godine, rođen je njemačko-austrijski kipar čije radove možemo danas vidjeti po gradu Zagrebu - Anton Dominik Ritter von Fernkorn. Riječ je...