”Grad je živi organizam kojeg čine ulice i trgovi, priroda i arhitektura, a što je najvažnije: tradicija i ljudi. To je puls jednog grada.”
Puls jednog grada
Puls jednog grada vas uz pomoć fotografija vodi u šetnju gradom Zagrebom, a više o samom projektu možete saznati na licegrada.hr/pulsjednoggrada
Ugrađena stambena jednokrilna jednokatnica u današnjem je obliku nastala je pregradnjama kuće Josipa de Fona, sagrađene nakon požara 1731. godine. Cjelovito je sačuvan prostor kata pregrađen oko 1776. godine kada je vlasnikom kuće bio visoki časnik Nikola Fridrik Grlečić. Dućani u prizemlju ukinuti su u adaptaciji provedenoj 1892. godine prema projektu K. Waidmanna. Palača je naročitog povijesno-kulturnog značenja, visoke arhitektonske vrijednosti, a odlikuje se i cjelovitošću povijesnih detalja.
Inače, na proplancima Griča nalazila se kovnica novca, koja se od 1260. godine nazivala banskom kovnicom. U prostorima se kovao novac za hrvatske banove, a nazivao se “denarius banalis”, u prijevodu banski denar – riječ je upravo o mjestu na kojemu se danas nalazi palača Jelačić-Grlečić na Gornjem gradu.
Tanki srebrni novčići s poprsjima slika od hercega Andrije, starog slavonskog grba polumjeseca i zvijezde do kula, kovali su se iz posebnih kalupa vrhunskih majstora, i to samo u točno određeno vrijeme – od Martinja do kraja godine.
Svi novci su se ravnali po marki koja je bila oznaka za određenu težinu, a uobičajeno je svaka imala naziv po gradu iz kojeg dolazi i vrijednosti su bile drugačije.
U Zagrebu je postojala zagrebačka marka i težila je oko 237 grama, a marka srebra je otprilike iznosila oko 200 slavonskih banovaca.
U spomen na ovaj dio zagrebačke povijesti, na zgradi na Markovom trgu stoji ploča koja je podignuta u čast kovnice novca koja se nalazila na tom mjestu.
Iz galerije: