Performans Straža na Rajni – Nine Kamenjarin – na krovu doma Hrvatskih likovnih umjetnika

Na Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma. održat će se performans Nine Kamenjarin Straža na Rajni. Perfromans će se održati 25. lipnja s početkom u 15 sati.

Doajen hrvatskog performansa, neponovljivi Tomislav Gotovac, 1996. održao je performans Straža na Rajni, integralni dio projekta Paranoia View Art.  Radnja performansa krajnje je jednostavna: Gotovac, gol, mirno je stajao na vrhu zgrade HDLU-u licem okrenut prema istoku. Njegovo tijelo je u klasičnom stavu kontraposta, čvrsto oslonjeno na kupolu zgrade, ali istovremeno spremno za pokret. Kao i u brojnim drugim radovima, Gotovac osnovnu ideju za ovaj performans pronalazi u filmu po kojem i nosi naziv.  Prema Gotovcu, umjetnost paranoidnog pogleda je izrazito individualno tumačenje globalne povijesti i suvremenih događanja s pretpostavljenim (mračnim) razvojem događaja u budućnosti.

I kao da je znao ili bar točno predvidio da će 24 godine kasnije utvrda Europa ponovno podizati čvrste granice od opasnosti koja, čini se, svugdje vreba. Milosti nema. I u godini kada Vijećem upravo te iste utvrde EU predsjeda Hrvatska, imigrantska politika domaćina očituje se u sili i nemilosti prema svima drugačijima od njih samih. Svakoga smo dana zasuti novim informacijama o nemilosrdnom ponašanju vlasti, mučenju, batinama i policijskim brutalnostima prema imigrantima koji se usude doći na njezin prag. Iako prividno napredno društvo 21. stoljeća, svakoga se dana zateže remen demokratskih (i ljudskih) prava.

U hommage Tomu, 24 godin2 kasnije, granice čuva žena – Nina Kamenjarin, pognute glave, bez čvrstog uporišta kontraposta, bez želje za pokret. Autorica propituje: “Što su zapravo granice i imamo li mi tu moć spustiti ili podignuti granice, imamo, međutim na kojoj granici svijesti?”. I dok Nina čuva Rajnu, simboličku EU, mjesto gdje se čuva civilizacija od barbarske horde, postavlja se pitanje odakle zapravo vreba opasnost, trebamo li se ipak čuvati svojih?

Nina Kamenjarin (Split, 1991.) Diplomirala je 2016. na temu “Simbioza skulpture i performansa” pod mentorstvom prof. Vlaste Žanić i prof. Lorena Živkovića Kuljiša, uz teorijsko mentorstvo dr. sc. Blaženke Perice na Umjetničkoj akademiji u Splitu, odsjek kiparstvo. Sudjelovala je u programu ERASMUS u Njemačkoj na “FH Aachen: Produkt und Design”. Osim kiparstvom bavi se performansom, videom i drugim medijskim praksama. Izlagala je u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja uključujući Essl Art Award 2015, Austrija i jednu od tri jednakovrijedne nagrade na 13.Trijenalu hrvatskog kiparstva, Zagreb. Aktivna je članica udruge HULU-Split.

Performans je dio projekta “Budućnost političkog performansa”, kojim Domino obilježava hrvatsko predsjedanje Vijećem EU, a koji provodi u partnerstvu s Institutom Tomislav Gotovac u okrilju programa “Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu – Projekt predsjedanja EU 2019.-2021.”

Druge objave

Bjelovar od Marije Terezije do „grada sira“ i hrvatske prijestolnice zagoneta

Bjelovar je grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije te Bjelovarsko-križevačke...

Istra kroz objektiv: poluotok u kojem svaki grad priča drugačiju vizualnu priču

Istra je najveći poluotok na Jadranskom moru i jedno...

Stari grad na Pagu: Belina povelja 1244., sabota 1393. i preseljenje koji je rodio novi Grad Pag

Stari grad Pag bio je srednjovjekovno naselje na otoku...

Ston i Dubrovnik: solane i obrambeni zidovi na Pelješcu u kontekstu pomorske strategije Dubrovačke Republike

Općina Ston na Pelješcu i grad Dubrovnik na južnome...

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Pročitajte i ovo:

Detalji na pročelju knjižnice HAZU smještene na trgu nazvanom po osnivaču akademije

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je najviša hrvatska znanstvena i umjetnička institucija čiji je utemeljitelj Josip Juraj Strossmayer. Glavne zadaće HAZU-a su utvrđene u...

Povijest, arhitektura i sva imena Trga hrvatskih velikana

Trg hrvatskih velikana je jedan od središnjih zagrebačkih trgova. Urbanistički je oblikovan regulacijskim planom iz 1923. godine, kao ulaz u tada novi istočni dio...

Izvukli smo najdraže fotografije snimljene u Radićevoj ulici

Nije nikakva tajna da imamo nekoliko lokacija po Zagrebu koje nas osvajaju svakom prilikom. Svaki prolazak kraj tih zgrada/ulica/šetališta/trgova izmami pokoji uzdah, nakon čega...