Ozakonjenje napojnica donosi dodatne 2 milijarde kn lokalnoj ekonomiji

Zagrebački hotel Esplanade bio je domaćin Forumu zagrebačkih ugostitelja, na kojem je uz uvažene stručnjake te predstavnike državnih institucija i ustanova sudjelovalo dvjestotinjak  ugostitelja, kako bi doznali više informacija o problematici, ključnoj za ugostiteljski sektor. Pokrovitelji događanja bili su Nezavisna udruga ugostitelja, Hrvatska obrtnička komora, Nacionalna udruga ugostitelja te Obrtnička komora Zagreb. Zapljeskalo se i nagrađenim zagrebačkim ugostiteljima (Ivan Oreški, Zvonko Barišić, Jasenka Ivić, Brankica Jovanoska, Zdravko Crnjak i Marina Krpan) koji su pokazali veliku privrženost i posvećenost tijekom dugogodišnjeg poslovanja u ugostiteljskoj branši. Predavanja, panel i konferencija za novinare na kojoj su sudjelovali i gradonačelnik Grada Zagreba, g. Tomislav Tomašević te direktorica Turističke zajednice grada Zagreba, Martina Bienenfeld, otvorili su mnoge vrlo aktualne teme, kao što su neoporezivi tretman napojnica, problematika terasa na otvorenom, promjene koje donosi euro, brzo rastuća inflacija, galopirajuće cijene energenata te očekivanja od ovogodišnjeg Adventa. 

Porez i smrt nemoguće je izbjeći, no može li se obuzdati porezna politika koja se priprema, a vezano uz koncept napojnica u našoj zemlji, jedno je od pitanja na koje su odgovor pokušali pronaći panelisti: gđa Svjetlana Maleković, izaslanica Gradonačelnika i voditeljica Odjela za poticanje razvoja obrta i poduzetništva i praćenja stanja u gospodarstvu Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, g. Dalibor Kratohvil, Goran Rihelj, urednik portala hrturizam, Jurica Protić, dopredsjednik Nezavisne udruge Ugostitelja i Petar Lovrić, vlasnik agencije za zapošljavanje Kadus d.o.o. Problem napojnica pokušava se ozakoniti od 2019. godine, a u posljednje vrijeme pojavljuju se naznake da bi se mogao riješiti tijekom 2023. godine. Naime, kod plaćanja karticom samo kod malog broja ugostitelja postoji mogućnost bezgotovinskog plaćanja. Napojnica se tretira jednako kao i plaća, treba platiti porez na dohodak i doprinose, a realizira li se kartičnim putem, 50% iznosa ide državi. 

Upućen je prijedlog državnim tijelima da godišnje bude neoporezivo 10% iznosa po računu, do 25.000 kn po djelatniku, a iznad toga bi se plaćao samo porez na dohodak bez doprinosa. Uz problem napojnica neizravno je vezan i problem zadržavanja trenutnog kadra, a kad bi se usvojile predložene zakonske izmjene o napojnicama za djelatnike bi to značilo i veće prihode. Tri su benefita kad se radi o napojnicama: povećani prihodi zaposlenika u ugostiteljstvu, motivirana radna snaga i kvalitetnija usluga te korist za cjelokupno gospodarstvo kroz osobnu potrošnju. Postavljanje praga od 10% napojnice po računu moglo bi u Hrvatskoj predstavljati čak i do 2 milijarde kuna dodatnih prihoda na godišnjoj osnovi, koji bi se kroz džepove naših zaposlenika prelili u domaću ekonomiju. 

Digitalizacija u ugostiteljstvu kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti jedna je od svijetlih točki za oporavak ove branše. Naime do sada se nisu mogla povlačiti bespovratna sredstva u sektoru, jer se turizam smatrao razvijenom gospodarskom granom, no sada je, po prvi put u povijesti, odobreno nekoliko milijardi kuna koje bi se uložile u turizam, sa ciljem digitalizacije i zelene tranzicije. Tvrtka Metro dobar je primjer pozitivne prakse. Prepoznali su veliki prostor za digitalizaciju u ugostiteljstvu i okupili predstavnike HGK, HOK-a, Udruženja ugostitelja Zagreb te Nacionalnu i Nezavisnu udrugu ugostitelja te žele Ministarstvu  turizma i sporta ponuditi projekte kroz koje ugostitelji mogu povlačiti svoja sredstva. 

Nezaobilazne su i činjenice da su ugostitelji u posljednjih šest godina doživjeli prvo i jedino dupliranje PDV-a u povijesti naše zemlje, sa 13 na 25%, a tu su i dvije godine pandemije i potres, uz činjenicu da posljednjih godinu dana žive u nezapamćenoj energetskoj i ekonomskoj globalnoj krizi. Govorimo li konkretnije, poskupljenje ulaznih troškova namirnica od 60 do 100%, poskupljenje energenata od 400%, jedno od najviših poreznih opterećenja na svijetu i gorući nedostatak radne snage učinili su njihovo poslovanje neodrživim. 

Kako bi se barem neki od spomenutih problema počeli rješavati organizatori Foruma pripremili su zaključke, koje će uputiti tijelima lokalne i državne vlasti, jer jedino uz njihovu podršku i suradnju stvari se mogu pomaknuti s mrtve točke.

Prema Gradu Zagrebu uputit će se sljedeći zaključci:

  1. Uključivanje predstavnika ugostitelja u radnu skupinu za upravljanje javnim površinama u gospodarske svrhe kao i u sva druga pitanja važna za poslovanje zagrebačkih ugostitelja.
  1. Razmatranje primjedbi,  koje će udruga ugostitelja dostaviti u savjetovanju s javnošću na prijedlog poskupljenja parkirališnih mjesta za postavljanje otvorenih terasa
  1. Izrada strategije oporavka i razvoja turizma Grada Zagreba, koja će između ostaloga predvidjeti dinamiku izmjena okvira poslovanja u sektoru, uz uključivanje, između ostalih, i predstavnika ugostiteljske struke. 

A prema državnim tijelima Republike Hrvatske kako slijede u nastavku: 

  1. Osiguravanje prihvatljivih cijena plina za poduzetnike
  2. Porezno rasterećenje i izjednačavanje stope PDV-a na sve ugostiteljske usluge    na 13 % kao jedina dugoročno kvalitetna mjera za oporavak, konkurentnost i rast sektora
  3. Neoporeziv tretman napojnica
  4. Ukidanje obveze vođenja robno materijalnog knjigovodstva
  5. Osiguravanje financijskih sredstava u okviru NPOO-a za digitalizaciju i zelenu tranziciju djelatnosti pripreme i posluživanja hrane i pića (NKD 56)

Forum je završen prezentacijom novih jesenskih jelovnika ugostitelja, kojima će se obogatiti gastro scena grada Zagreba. 

Tekst: Press | Fotografija: Ivan Mihelčić

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Zagreb iza boje: Kišnim ulicama

U četvrtak se u Art Parku održava umjetnička akcija “Daj ribi šansu”

U četvrtak, 19. srpnja, u svima nam dragom Art Parku održat će se umjetnička akcija "Daj ribi šansu!". WWF Adria i hrvatski street art umjetnici...

Advent za malu i veliku djecu na čudesnim lokacijama u Ilici

Advent je peto godišnje doba. Mnogima najljepše. Doba čarolija i čuda. U zraku se osjeća radost iščekivanja. Svjetlost lampica i raskošni ukrasi učine ljepšima...