Otvorenje izložbe “Dolina” suvremene hrvatske umjetnice Vlaste Delimar

Otvorenje izložbe Dolina, prvoga dijela umjetničkoga rada Diptih Dolina…Magda, jedne od najpoznatijih hrvatskih suvremenih umjetnica i performerica Vlaste Delimar, održat će se 08. svibnja u Galeriji SC u 21 sat.

Uvod u izložbu bit će performans istoimenoga naziva koji će se održati istu večer u Teatru &TD s početkom u 20 sati. Za performans, broj mjesta je ograničen te je potrebno unaprijed rezervirati ulaznice*. 

Izložba Dolina intiman je zapis kroz koji umjetnica pokušava misterij i “užas” majčinstva postvariti putem umjetnosti, a s naglaskom na zrcalne refleksije majka-kći, s povremenim likom bake koja je jedna od poveznica njihova genetskoga ponašanja. Nasljeđe koje nismo odabrali, a moramo ga živjeti nije uvijek jednostavno. Ovaj intiman zapis svojevrstan je obračun sa svim frustracijama u odnosu majke i kćeri, u odnosu dviju žena koje se pokušavaju nadograđivati uzajamno bez obzira na sve sličnosti i različitosti, jer rekle bismo jednoglasno: mi nikada nismo bile majke, pojasnila je Vlasta Delimar.

Izložba se sastoji od niza portretnih fotografija iz različitih životnih dobi akterica koje su postavljene kroz njihove paralelne svjetove i memorije. Uska crvena traka postavljena preko svih fotografija naša je poveznica pupčane vrpce koja jest neminovnost u odnosu majke i kćeri, ali istovremeno i njezina fragilnost koja pruža mogućnost emancipacije, dodala je Delimar.

Performans Dolina koji prethodi izložbi intiman je zapis Vlaste Delimar nastao kao sjećanje na dan rođenja njezine kći Doline, a čin rađanja, koji nije bio jednostavan, postaje poligon za izvedbu koja zahtijeva totalnu prisutnost tijela kao apsoluta egzistencije. Tekst djelomično izgovara sama autorica, dok izvođačica Josipa Bubaš transformira – performira kroz tijelo i pokret, pokušavajući nemoguće učiniti mogućim. 

Zanimljivost ovoga performansa je sinergija dvaju medija; izvedba čistoga performansa s elementima teatra omogućava izvođačima još bogatiji i kreativniji izraz. 

Josipa Bubaš koja nema iskustvo rađanja postigla je svojim tijelom i pokretom kroz tekst imaginaciju kakvu rijetko koja osoba u svijetu umjetnosti može dostići. Ženerozno prisutna glumica Vesna Stilinović svojim profesionalnim iskustvom balansirala je značaj teksta kroz dvije osobe u jednu, naglasila je Delimar. Na samom kraju predstave pojavljuje se kći Dolina koja će upravo na izvedbi navršiti 30 godina i tim tautološkim činom potvrditi snagu performansa.

*Ulaznice možete rezervirati na tel. blagajne: 014593510 ili na itd@sczg.hr najkasnije do 7.svibnja. Ulaznice preuzmite najkasnije do pola sata prije početka performansa. Radno vrijeme blagajne: pon-pet od 11-13 te dva sata prije početka predstave ako taj dan na repertoaru ima predstava.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...