back to top

Odnos ispunjen nepravdom i nasiljem – teror raznih banova prema nekadašnjem Gradecu

Zagrepčani su kroz svoju povijest dosta često vodili borbe s banovima, a razlozi su uglavnom bili nepoštivanje građanskih sloboda, te samovoljno nametanje protuzakonitih daća i nasilja bana i njegove vojske. Banova je moć porasla za vrijeme slabih vladavina posljednjih ugarskih vladara. U vremenu Habsburgovaca, kada nema hercega, ban postaje neposrednim kraljevim zamjenikom, zbog čega počinje predstavljati najveću političku vlast u Hrvatskoj i Slavoniji, te preuzima titulu vrhovnog poglavara, suca i vojskovođe.

Zbog takve moćne pozicije, ban se počinje sukobljavati s gradskom općinom jer nije poštovao vjekovne slobode do kojih je gradečka općina jako držala. U tim je okolnostima čak ban Ungnad stanovnicima građanske općine govorio da on nije samo njihov ban, već i kralj.

Uz Ungnada, u sukobu s gradečkom općinom bio je i ban Petar Berislavić jer im je usprkos njihovim povlasticama u ime nameta nametnuo daću od 300 zlatnih forinta. Građani su se tužili kralju koji je ukorio bana davši mu do znanja da nije nikada imao vlasti u gradskoj općini i da se na njoj nije smio niti nastaniti. No, kako je bilo za očekivati, Berislavić ne poštuje kraljevu odluku zbog čega kralj mora zabraniti banu i njegovim ljudima da uznemiravaju stanovnike na Gradecu.

Dvadesetih godina 16. stoljeća s uznemiravanjem stanovnika na Gradecu nastavlja ban Ivan Karlović, inače hrvatski velikaš, hrvatski ban, posljednji potomak obitelji krbavskih knezova Kurjakovića. Ban Ivan Karlović je čak 1506. i 1511. godine privremeno je priznao tursku vlast uz plaćanje harača kako bi spasio svoje posjede od pustošenja. Banske se vlasti odrekao 1524. godine. 

Nešto kasnije, sredinom stoljeća, maltretiranje gradečkih stanovnika nastavlja ban Nikola Zrinski kojeg je kralj u više navrata morao upozoravati da ne krši povlastice grada Zagreba i od njegovih građana ne utjeruje poreze i razne daće. Zbog tih je davanja Gradec bio u teškoj financijskoj situaciji zbog čega bi se dovelo u pitanje financiranje obrane grada.

Druge objave

Znanstveno otkriće Andrije Mohorovičića iz zgrade na Gornjem gradu

Zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda, smještena djelom u parku Grič...

Gornjogradsko šetalište s najljepšim pogledom na grad Zagreb

Strossmayerovo šetalište je južna granica Gornjeg grada s koje se...

Dva zagrebačka “spavača” koji oduzimaju dah svim prolaznicima

Nije tajna da smo veliki ljubitelji umjetnosti, pogotovo murala...

Ljetne dekice i lokalni okusi: Mali piknik stiže u Rokov perivoj

Oni koji su prošlih godina navikli petkom bježati u...

Na mjestu srednjovjekovne župne Crkve sv. Antuna izgrađena je Crkva sv. Petra

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je...

Pročitajte i ovo:

Gornjogradsko šetalište s najljepšim pogledom na grad Zagreb

Strossmayerovo šetalište je južna granica Gornjeg grada s koje se pružaju prekrasne panorame grada Zagreba. Krajem 19. stoljeća, ovo 400 metara dugo šetalište uređeno je...

Dva zagrebačka “spavača” koji oduzimaju dah svim prolaznicima

Nije tajna da smo veliki ljubitelji umjetnosti, pogotovo murala koji krase sve više zagrebačkih zgrada, a prema čitanosti, očito je da dijelite našu ljubav...

Na mjestu srednjovjekovne župne Crkve sv. Antuna izgrađena je Crkva sv. Petra

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na...