O jednom od najvažnijih dokumenata zagrebačke povijesti – Zlatna bula Bele IV

Nedvojbeno je da je Zlatna bula, izdana 1242. godine nakon tatarskog pustošenja ovih područja, jedan od najvažnijih dokumenata u zagrebačkoj povijesti. Njome je Gradec proglašen slobodnim kraljevskim gradom, čime su građani dobili brojne povlastice, ali i obveze prema kralju, kao i prema svome gradu.

Cijela organizacija administrativnog života srednjovjekovnog Gradeca, poput uprave, sudstva, prava i općenito dužnosti gradova, temeljila se na odredbama Zlatne bule. Političke ali i upravne, gospodarske i socijalne prilike u gradu su stoljećima bile regulirane tim odredbama.

Grad je Zlatnom bulom postao jača samostalna upravna jedinica s određenim pravima, kao i obvezama. Kad je kralj osnovao jedinice, koje je stvarao u svojim nastojanjima učvršćivanja državne organizacije nakon tatarskih razaranja, stvarao je slobodne i kraljevske gradove, a izdavao im je isprave s naročitim pravima i povlasticama. Na tome se temeljila uprava tih gradova, kao i zakonodavstvo i cjelokupni javni život srednjeg vijeka.

Točno takav dokument je i kralj Bela IV izdao Zagrebu 1242. godine nakon što se posavjetovao s tadašnjim banom Dionizom, velikašima i drugim prvacima kraljevstva.

Zlatna bula je dobila svoj naziv po zlatnom kraljevskom pečatu kojim je bila potvrđena. Bula je na latinskom znači metalni pečat, stoga je takav naziv prešao i na samu ispravu. Konkretno, Zlatna bula koja je bila namijenjena gradu Zagrebu, pisana je latinskim jezikom, a na na nju je bio obješen, na svilenoj vrpci, kraljevski pečat sastavljen iz dviju zlatnih pločica, povezanih zlatnim obručem. Na prednjoj strani pečata nalazio se kralj na prijestolju, a na stražnjoj strani grb Arpadovića. 

Sve isprave sa zlatnim pečatima mogli su izdavati isključivo vladari, što su činili samo u iznimno važnim prilikama i poslovima koji su od velikog političkog i pravnog značenja.

Zagrebački zlatnu bulu sastavio je, i pisao, kancelar na mađarskom kraljevskom dvoru – stolnobiogradski prepošt Benedikt. Sama bula je izdana kod Verevče, za koju neki misle da je Virovitica, dok drugi tvrde da je Veroecze u novigradskoj županiji u Mađarskoj.

Zlatna bula, dodijeljena gradu Zagrebu 1242. godine, temeljni je zakonik srednjovjekovnog Zagreba, čiji se pravni sadržaj uglavnom bazirao na običajnom pravu kojeg je kralj građanima Gradeca dao u obliku privilegija kao slobodnog kraljevskog grada, ali je sadržavao i obaveze koje su građani morali ispuniti.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Kuća Lacković-Žigrović u Vlaškoj ulici izgrađena na samom kraju 18. stoljeća

Uglovna poluugrađena prizemnica razvedenog tlocrta, prislonjena uz dvorišni zid nadbiskupskog dvora, nastala je između 1794. i 1795. godine pregradnjom starije jednokatnice koja je regulacijom...

Kako je potpisivanje mira s Turcima utjecalo na širenje granica

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....

Upoznajte naš grad kroz priče “Zagrebačkog muzejskog spomenara” Muzeja grada Zagreba

Svi posjetitelji Muzeja grada Zagreba i oni koji ćete to tek postati, svi koji volite naš grad i želite saznati brojne zanimljivosti iz zagrebačke...