Nova predstava u Trešnji prema dječjem književnom klasiku Ježeva kućica

Prema legendarnoj basni u stihovima, Ježeva kućica Branka Ćopića, koja je oplemenila mnoge generacije porukom o ljubavi prema vlastitom domu, kazalište Trešnja postavlja istoimenu predstavu u režiji Helene Petković.

Jedna od najljepših priča u stihu za male i velike zasigurno je Ježeva kućica, autora Branka Ćopića, najdugovječnija slikovnica u Hrvatskoj i šire, koja spada u djela koja ostaju upamćena tijekom cijeloga života, a čiji se stihovi često citiraju i lako prepoznaju. Ježeva kućica nosi jednostavnu i jasnu pouku kako treba voljeti i čuvati vlastiti dom. Predstava nastala prema ovom klasiku, u režiji Helene Petković, a prema dramatizaciji i dramaturgiji Filipa Jurjevića, premijerno će se izvesti u kazalištu Trešnja 8. travnja 2022.

„Želja nam je bila stvoriti suvremenu, dinamičnu predstavu koja će ostati vjerna Ćopićevom predlošku te u što većoj mjeri zadržati originalne stihove koje smo za ovu priliku zaogrnuli u ruho originalne scenske glazbe Damira Šimunovića koju uživo izvodi spektakularni šumsko-razbojnički bend“, najavila je redateljica Helena Petković.

Kroz oči Lije, Svinje, Mede, Sove i Zeca ova adaptacija trudi se iznova, iz novog kuta, kroz igru, pjesmu i ples, sagledati odavno upisane vrijednosti. Što ježeva kućica znači danas i kakvu pouku od Ježa hrabrog lovca možemo izvući? Kako u ovom vremenu, bržem i zahtjevnijem no ikad, možemo naučiti biti mirni i zadovoljni?

Poruka Ježeve kućice, iako uvijek aktualna, u današnja vremena postaje još bliskija te nas podsjeća na vrijednosti koje često zaboravljamo. Ježurka Ježić bori se za sebe i svoje stavove te ostaje nepokolebljiv u obrani svojega doma i onda kada mu se svi drugi izruguju. 

Ježurku Ježića utjelovit će Silvio Mumelaš, u ulozi Lisice Mice nastupa Karla Brbić, kao Poštar Zec Luka Bulović, u ulozi Vuka je Matija Čigir, u ulozi Divlje svinje je Radovan Ruždjak, u ulozi Mede je Tvrtko Jurić, a u ulozi Sove Hrvoje Barišić.

Predstavu je režirala Helena Petković prema dramatizaciji i dramaturgiji Filipa Jurjevića. Scenografiju i projekcije osmislio je Ivan Lušičić Liik, kostime je osmislila Tea Bašić Erceg, scenski pokret i koreografiju osmislile su Matea Bilosnić i Andreja Jandrić, rasvjetu oblikuje Vesna Kolarec, a autor glazbe je Damir Šimunović. Autorica plakata je OKO.

Premijera će se održati 8. travnja 2022., a svi zainteresirani predstavu mogu pogledati 9., 10., 15., 22., 23. i 24. travnja. Namijenjena je publici starijoj od pet godina.

„Ma kakav bio moj rodni prag,
on mi je ipak mio i drag.
Prost je i skroman, ali je moj,
tu sam slobodan i gazda svoj.
Vrijedan sam, radim bavim se lovom
i mirno živim pod svojim krovom.
To samo hulje, nosi ih vrag,
za ručak daju svoj rodni prag!

Tekst: Press | Fotografija: Petra Lederer

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Plato Gradec nudi prekrasan pogled na Katedralu i na velikog plavog – kita

Ovo umjetničko djelo, rad francuskog autora Etiena, nastalo je povodom manifestacije Rendez-vous, festivala Francuske u Hrvatskoj. Pratite nas na našoj Facebook stranici.

Ljetne dekice i lokalni okusi: Mali piknik stiže u Rokov perivoj

Oni koji su prošlih godina navikli petkom bježati u zelenilo parka Bele IV, znaju koliko Mali piknik može promijeniti ritam dana. Nakon kratke pauze...

Poznati i nepoznati spomenici oko i unutar parka Maksimir otvorenog 1794. godine

Park šuma Maksimir, prva ove vrste u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca. Park je uređen (1839.) u engleskom...