Na sjevernodalmatinskoj obali, u plitkoj laguni jedanaest kilometara sjeverozapadno od Zadra, smjestio se Nin – gradić čija povijesna važnost daleko nadilazi njegovu današnju skromnu veličinu. S tek nešto više od 1.000 stanovnika, ovo malo mjesto u Zadarskoj županiji Republike Hrvatske jedno je od najznačajnijih punktova rane hrvatske povijesti. Nin je bio sjedište hrvatskih knezova i kraljeva, mjesto krunidbi vladara te središte crkvenoga života u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. Na malom otočiću povezanom s kopnom dvama mostovima, Nin krije iznimno bogatu arheološku i kulturnu baštinu koja svjedoči o višetisućljetnoj naseljenosti prostora – od pretpovijesti i antike do ranoga srednjeg vijeka, razdoblja kada je ovaj grad dosegnuo svoj najveći značaj.
Ninska povijest seže duboko u pretpovijesno doba. Područje je bilo nastanjeno već u neolitiku, a u antičko doba ovdje se razvilo rimsko naselje Aenona sa statusom municipija. Rimska Aenona bila je značajan urbani centar s forumom, hramom, amfiteatrom i drugim javnim zdanjima, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi. Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva i doseljenja Hrvata na ovo područje u 7. stoljeću, Nin je postupno prerastao u jedno od najvažnijih središta ranosrednjovjekovne hrvatske države. U 9. stoljeću postaje sjedištem ninske biskupije, a u gradu je stolovao i hrvatski vladarski dvor. Prema povijesnim vrelima, u Ninu su se krunili hrvatski vladari, zbog čega grad s pravom nosi naziv „kolijevka hrvatskog kraljevstva”. Među najznamenitijim povijesnim osobnostima vezanima uz Nin posebno se ističe biskup Grgur Ninski, koji je u 10. stoljeću na crkvenom saboru u Splitu 925. godine predvodio borbu za pravo uporabe slavenskog jezika u bogoslužju umjesto latinskoga.
Nin posjeduje iznimno vrijednu sakralnu baštinu koja privlači povjesničare, arheologe i posjetitelje iz cijeloga svijeta. Crkva sv. Križa, malena predromanička građevina iz 9. stoljeća, često se naziva „najmanjom katedralom na svijetu” i jedan je od najznačajnijih primjera starohrvatske sakralne arhitekture. Ova crkva pravilnoga tlocrtnog oblika s kupolom smatra se jednim od najvažnijih sačuvanih spomenika iz doba hrvatskih narodnih vladara. Uz crkvu sv. Križa, u Ninu se nalazi i crkva sv. Nikole na obližnjem brežuljku, također iz ranosrednjovjekovnog razdoblja, koja predstavlja dragocjen primjer predromaničke gradnje. U gradu su vidljivi i ostatci rimskoga hrama te dijelovi antičkoga foruma, potvrđujući neprekidnost naseljenosti kroz različita povijesna razdoblja. Ninsko blago, otkriveno tijekom arheoloških iskopavanja, obuhvaća vrijedne zlatne i srebrne predmete iz starohrvatskog doba koji se danas čuvaju u muzejskim zbirkama.
Uz izuzetnu kulturno-povijesnu baštinu, Nin je prepoznatljiv i po prirodnim ljepotama te ljekovitim svojstvima svoga okruženja. Ninsku lagunu okružuju plitke pješčane plaže, a među njima se ističe Kraljičina plaža, koja se redovito ubraja među najljepše u Hrvatskoj. Laguna je poznata i po ljekovitom blatu – peloidu – koji se koristi u terapeutske svrhe i koji je posjetitelje privlačio još od antičkih vremena. Ninske solane, u pogonu još od rimskoga doba, važan su dio identiteta mjesta – sol je kroz stoljeća bila jedan od najvrjednijih prirodnih resursa ovog kraja. Danas Nin privlači znatan broj turista koji dolaze uživati u spoju povijesne baštine, ljekovitog blata, pješčanih plaža i autentičnog mediteranskog ugođaja.
Najpoznatija povijesna osobnost vezana uz Nin nedvojbeno je biskup Grgur Ninski, borac za slavensko bogoslužje u 10. stoljeću, čiji monumentalni kip – djelo slavnog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića – postavljen u Splitu, spada među najprepoznatljivije simbole hrvatskoga kulturnoga identiteta. Nin je danas mirno mediteransko mjesto koje uspješno njeguje svoju bogatu baštinu kroz muzejske postave, kulturne manifestacije i turističku ponudu. Grad je središte Muzeja ninskih starina, koji čuva izuzetno vrijedne arheološke nalaze iz svih razdoblja ninske prošlosti – od starohrvatskih zlatnih i srebrnih predmeta, preko rimskih artefakata, do predromaničkih kamenih ulomaka. Nin je ujedno poznat po svojoj gastronomskoj tradiciji, posebice po ninskoj šokoli, tradicionalnom dalmatinskom specijalitetu. Unatoč maloj veličini, Nin ostaje jedno od najposjećenijih kulturno-turističkih odredišta u Zadarskoj županiji i nezaobilazna točka za razumijevanje rane hrvatske povijesti i državnosti.