Naselje podno Gradeca i izdavanje jednog od najvažnijih dokumenata u povijesti Zagreba

Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg Gradeca bio je rezerviran isključivo za kraljevsku i županijsku upravu, zbog čega izgradnja građanskog naselja nije bila moguća, barem prije navedene godine. No, naselje ipak uspijeva niknuti, i to u blizini Gradeca.

Takvo je naselje bilo izgrađeno u njegovom podgrađu, a formiralo se u dužem društveno-gospodarskom procesu naseljavanjem kolonista – trgovaca i obrtnika – možda već od 12. stoljeća, pod kraljevsko utvrdom i u samom susjedstvu biskupskoga grada. Razvijanje naselja je stalo na sjevernoj strani današnjeg Trga bana Josipa Jelačića, u donjem dijelu Radićeve ulice i pretpostavlja se na početku Ilice.

Kada su stanovnici tog naselja brojčano i utjecajno ojačali, izborili su za sebe neke slobode i prava, tako i pravo da formiraju svoju vlastitu općinsku organizaciju na čijem će čelu biti sudac. Općina je i prije 1242. godine imala svoje posjede u okolici Zagreba, no u tatarskoj katastrofi 1242. godine, i općina je teško stradala, pa joj je kralj Bela IV, da ju podigne na noge, poveljom Zlatna bula podijelio veće privilegije i podigao ju na položaj slobodnog kraljevskog grada.

Pripadnici veće upravne jedinici, kao što je bila općina, sami su pripremili tekst Zlatne bule, a kralj ga je samo potvrdio. Uz kraljevu dozvolu, nakon 1242. godine su se mogli naseliti i na samom Gradecu, što je prije bilo nemoguće. Tom selidbom, gradnjom novih i prenošenjem svojih kuća iz predgrađa, počinje se stvarati novo građansko naselje na Gradecu.

Pogled prema Gornjem gradu

Građani, koji su se smjestili na Gradecu, u iduća dva desetljeća kao obvezu kralju podižu jake utvrdne zidove kako bi se zaštitili od eventualnih napada neprijatelja.

Kula Lotrščak – obrambena kula južnog dijela Gradeca

Novonastalo naselje je dobilo ime Gradec prema kraljevskoj utvrdi (kastrumu) koja se nekoć nalazila na tom mjestu, a samo ime Gradec potječe od iste slavenske riječi koja znači utvrda ili mali grad, što potvrđuje postojanje nekadašnje kraljevske utvrde (kastruma) na tom brdu.

Iako se zagrebačko brdo, gdje je danas smješten Gornji grad, prvi put spominje tek u 13. stoljeću, postoji i nešto drugačije mišljenje. Navodno, puno prije, točnije, u vrijeme osnutka biskupije, to je brdo već bilo naseljeno, a postoji i mišljenje kako su do 1242. godine stanovnici te općine bili “vlastela ili kmetovi, da su imali svog suca i vijeće i da su u godini povišenja na kraljevski i slobodni grad brojili oko tisuću ljudi”.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Zagreb iz zraka – Dubrava: Let iznad najvećeg kvarta istočnog dijela Zagreba

U nastavku pogledajte zračne snimke Dubrave, a više informacija o serijalu možete pronaći pri dnu objave. Autor: Ivan Klindić / fotografijezagreba.hr Više o serijalu saznajte na fotografijezagreba.hr/zagrebizzraka Preuzimanje...

Kanonička kurija sa sačuvanim prostorima koji datiraju iz 17. stoljeća

Kurija izduženog pravokutnog tlocrta sagrađena na uličnom obodu parcele podignuta je u današnjem obliku 1780. godine u vrijeme kanonika Kazimira Bedekovića, rektora Hrvatskog kolegija...

Dvorišta produljuju svoj boravak u zagrebačkim palačama i vilama

Jedna od najomiljenijih ljetnih manifestacija u Zagrebu, Dvorišta, produljuje svoj boravak u gornjogradskim palačama! Tako će Dvorišta trajati jedan dan dulje nego što je planirano,...