Nakon Zlatne bule, gradečko brdo ponajviše naseljavaju upravo njihovi najveći neprijatelji

Nakon tatarskog pustošenja, 1242. godine, cijelo je zagrebačko područje bilo uništeno, zapaljeno, zbog čega prvi povratnici imaju obvezu Zagreb podignuti iz nule. Novi građani, gosti (ili hospites), dobit će zemlje i posjede, te povoljne uvjete života i slobodu, ali i nigdje u kraljevskim granicama neće biti dužni plaćati daće. Sve je to obećano kako bi se opet podignuo Zagreb.

Kako je predtatarski županijski grad bio u potpunosti uništen, njegovi su se stanovnici velikim dijelom razbježali ili su bili ubijeni, a ono malo stanovništva koje se vratilo našlo je svoje razrušene domove. U tom beznadnom raspoloženju nakon povratka u uništeni grad, mnogi su rado prihvatili misao o novom naselju na povoljnijem i sigurnijem mjestu, kao i puno boljim izgledima za napredak – sve su to donosile privilegije slobodnog kraljevskog grada.

Tako da se mnogi s Kaptola sele na Grčko brdo, gdje osnivaju nove domove i započinju potpuno novi život – upravo su oni bili (izuzev preživjelih starosjedilaca) prvi stanovnici novoorganizirane općine na brdu Gradec. Njima se pridružuju i mnogi došljaci i stranci, kao i domaći svijet iz cijele hrvatske pokrajine.

Stranci su se nazivali i gostima, ili hospites, a u većini slučajeva su bili obrtnici i trgovci koji su imali cilj pridonijeti napretku i gospodarskom jačanju novog grada, a dolazili su iz susjednih zemalja – pretežito Njemačke i nešto Italije – gdje je u to vrijeme (12. i 13. stoljeće) gradski život u punom cvatu, kao i trgovina i obrt. U to je vrijeme domaćih ljudi, koji su bili vješti, te posjedovali obrte i trgovinu, bilo jako malo, zbog čega je bio dobrodošao utjecaj stranaca.

Iznad starog naselja polako niče novo naselje na gradečkom brdu, koje će kao protuteža Kaptolu od samog početka živjeti svojim vlastitim, samostalnim, i od Kaptola, u potpunosti neovisnim životom. 

Na nenapučenom prostoru, tada vjerojatno i obraslom šumom, sljedećih će desetljeća niknuti nove građanske kuće i gospodarstva, kao i kurije i palače, ulice i trgovi. Podignut će se i kapele, Sv. Marko, gradska vijećnica te jaka zidana utvrđenja oko cijela grada.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Suživot biskupa i kanonika nakon utemeljenja biskupije u Zagrebu 1094. godine

Nakon utemeljenja biskupije u Zagrebu 1094. godine, kralj Ladislav je biskupu i kanonicima podijelio zemljišta na brežuljku s lijeve strane potoka Medveščaka. Biskup je...

Legendarna pjesma: Vječni klasik “Zagreb ima isti pozivni” grupe Parni valjak

Grupa Parni valjak je jedan od najpopularnijih pop-rock sastava na ovim prostorima, osnovan davne 1975. godine. Parni valjak je nastao razilaženjem Grupe 220, a na...

Kuća Nikole Mesića koja se nalazi u gornjogradskoj Demetrovoj ulici

Palača Mesić, smještena u Demtrovoj ulici 3, ugrađena je palača izgrađena na gradskom bedemu sredinom 18. stoljeća, a današnji oblik s unutrašnjim dvorištem, dobila...