Nakon Zlatne bule, gradečko brdo ponajviše naseljavaju upravo njihovi najveći neprijatelji

Nakon tatarskog pustošenja, 1242. godine, cijelo je zagrebačko područje bilo uništeno, zapaljeno, zbog čega prvi povratnici imaju obvezu Zagreb podignuti iz nule. Novi građani, gosti (ili hospites), dobit će zemlje i posjede, te povoljne uvjete života i slobodu, ali i nigdje u kraljevskim granicama neće biti dužni plaćati daće. Sve je to obećano kako bi se opet podignuo Zagreb.

Kako je predtatarski županijski grad bio u potpunosti uništen, njegovi su se stanovnici velikim dijelom razbježali ili su bili ubijeni, a ono malo stanovništva koje se vratilo našlo je svoje razrušene domove. U tom beznadnom raspoloženju nakon povratka u uništeni grad, mnogi su rado prihvatili misao o novom naselju na povoljnijem i sigurnijem mjestu, kao i puno boljim izgledima za napredak – sve su to donosile privilegije slobodnog kraljevskog grada.

Tako da se mnogi s Kaptola sele na Grčko brdo, gdje osnivaju nove domove i započinju potpuno novi život – upravo su oni bili (izuzev preživjelih starosjedilaca) prvi stanovnici novoorganizirane općine na brdu Gradec. Njima se pridružuju i mnogi došljaci i stranci, kao i domaći svijet iz cijele hrvatske pokrajine.

Stranci su se nazivali i gostima, ili hospites, a u većini slučajeva su bili obrtnici i trgovci koji su imali cilj pridonijeti napretku i gospodarskom jačanju novog grada, a dolazili su iz susjednih zemalja – pretežito Njemačke i nešto Italije – gdje je u to vrijeme (12. i 13. stoljeće) gradski život u punom cvatu, kao i trgovina i obrt. U to je vrijeme domaćih ljudi, koji su bili vješti, te posjedovali obrte i trgovinu, bilo jako malo, zbog čega je bio dobrodošao utjecaj stranaca.

Iznad starog naselja polako niče novo naselje na gradečkom brdu, koje će kao protuteža Kaptolu od samog početka živjeti svojim vlastitim, samostalnim, i od Kaptola, u potpunosti neovisnim životom. 

Na nenapučenom prostoru, tada vjerojatno i obraslom šumom, sljedećih će desetljeća niknuti nove građanske kuće i gospodarstva, kao i kurije i palače, ulice i trgovi. Podignut će se i kapele, Sv. Marko, gradska vijećnica te jaka zidana utvrđenja oko cijela grada.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Pogled na Kukovićevu ulicu s Wilsonova trga

Na fotografiji s naslovnice možemo vidjeti tadašnju Kukovićevu ulicu u Zagrebu, danas Trg Republike Hrvatske (Hebrangova ulica). S lijeve se strane nazire današnje Hrvatsko...

Dvije stranke – jedno prijestolje: O građanskom ratu u Zagrebu

Jedno od najtežih perioda zagrebačke povijesti svakako je bilo 16. stoljeća, a razlog tomu je bila opasnost od Turaka koji su se približavali gradu,...

Povratak u 1912. godinu – Spuštanje Strossom prema Mesničkoj ulici

Strossmayerovo šetalište je južna granica Gornjeg grada s koje se pružaju prekrasne panorame grada Zagreba. Krajem 19. stoljeća, ovo 400 metara dugo šetalište uređeno je...