back to top

Nakon dugih radova, obnovljena dva maksimirska jezera

Puštanje vode u obnovljeno Prvo i Drugo maksimirsko jezero u sklopu europskog projekta „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“
 
Posjetitelji parka Maksimir i zoološkog vrta, unazad više od pola godine svjedoče opsežnim radovima na prostoru parka. Tijekom izvođenja radova dio postojećih staza i prostora parka bio je privremeno nedostupan iz sigurnosnih radova.
 
Stoga smo izuzetno zadovoljni da smo dana 15. prosinca 2021. završili fazu radova vezanu uz obnovu jezera te smo mogli krenuti s njihovim ponovnim punjenjem.  Voda se pušta u Drugo maksimirsko jezero iz kojeg će se ubrzo preliti i u Prvo jezero. Brzinu punjenja diktira količina vode u potoku Bliznec koji opskrbljuje jezera s vodom.
 
Od posljednjeg čišćenja jezera prošlo je gotovo 20 godina pa je bilo nužno uklanjanje nakupljenog mulja i drugog organskog materijala.  Nakon provedenog čišćenja tijekom kojeg je iz Prvog i Drugog jezera uklonjeno oko 8.500 m3 nataloženog organskog materijala, puštena je voda. Time su postignuti preduvjeti za ponovno naseljavanje biljnim i životinjskim vrstama.
 
Radovi na jezerima obuhvatili su ispuštanje vode, zbrinjavanje životinjskog svijeta, obnovu kamene obale na Prvom jezeru i zaustavljanje erozije i učvršćivanje obale Drugog. Tijekom ispuštanja vode iz jezera zbrinjavan je živi svijet. Na terenu su bili djelatnici Zoološkog vrta, Javne ustanove – Maksimir, Vodoprivrede Zagreb, HŠ i Športsko rekreativnog kluba „Soblinec“ iz Sesveta koji su poduzimali korake u skladu sa zakonskom regulativom i pravilima struke. Stručnu podršku tijekom cijele akcije pružali su ihtiolozi iz Hrvatskog ihtiološkog društva. Očekujemo da će se dio vrsta naseliti prirodnim putem, a dio životinja koje su zbrinute tijekom pražnjenja biti će vraćene. Pritom će se pratiti stanje kako bi se osiguralo da se uspostavi što je moguće prirodnija životna zajednica autohtonih vrsta. Iznimno, u Prvom maksimirskom jezeru će se osigurati uvjeti za držanje invazivne strane vrste, crvenouhe kornjače, kako bi u kontroliranim uvjetima mogla kvalitetno živjeti, ali da se istovremeno onemogući njezino širenje u prirodu. Izrađen je i Akcijski plan upravljanja ovom vrstom.
 
Kruna zahvata projekta biti će obnova kamenog slapišta i povratak drvenog mosta koji se rekonstruira prema povijesnim izvorima, kao i drveno pristanište za čamce o čemu ćemo vas sa zadovoljstvom izvijestiti.
 
 Dio radova u sklopu projekta „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“ sufinanciran je sredstvima EU. Korisnik projekta je Grad Zagreb, partneri Javna Ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba, Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i Udruga Vjetar u leđa, a suradnik na projektu Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.
 
Aktivnosti na provedbi projekta se nastavljaju s ciljem obnavljanja vrijednosti (prirodnih i povijesnih) parka Maksimir.

Tekst: zagreb.hr

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...