Nakon dugih radova, obnovljena dva maksimirska jezera

Puštanje vode u obnovljeno Prvo i Drugo maksimirsko jezero u sklopu europskog projekta „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“
 
Posjetitelji parka Maksimir i zoološkog vrta, unazad više od pola godine svjedoče opsežnim radovima na prostoru parka. Tijekom izvođenja radova dio postojećih staza i prostora parka bio je privremeno nedostupan iz sigurnosnih radova.
 
Stoga smo izuzetno zadovoljni da smo dana 15. prosinca 2021. završili fazu radova vezanu uz obnovu jezera te smo mogli krenuti s njihovim ponovnim punjenjem.  Voda se pušta u Drugo maksimirsko jezero iz kojeg će se ubrzo preliti i u Prvo jezero. Brzinu punjenja diktira količina vode u potoku Bliznec koji opskrbljuje jezera s vodom.
 
Od posljednjeg čišćenja jezera prošlo je gotovo 20 godina pa je bilo nužno uklanjanje nakupljenog mulja i drugog organskog materijala.  Nakon provedenog čišćenja tijekom kojeg je iz Prvog i Drugog jezera uklonjeno oko 8.500 m3 nataloženog organskog materijala, puštena je voda. Time su postignuti preduvjeti za ponovno naseljavanje biljnim i životinjskim vrstama.
 
Radovi na jezerima obuhvatili su ispuštanje vode, zbrinjavanje životinjskog svijeta, obnovu kamene obale na Prvom jezeru i zaustavljanje erozije i učvršćivanje obale Drugog. Tijekom ispuštanja vode iz jezera zbrinjavan je živi svijet. Na terenu su bili djelatnici Zoološkog vrta, Javne ustanove – Maksimir, Vodoprivrede Zagreb, HŠ i Športsko rekreativnog kluba „Soblinec“ iz Sesveta koji su poduzimali korake u skladu sa zakonskom regulativom i pravilima struke. Stručnu podršku tijekom cijele akcije pružali su ihtiolozi iz Hrvatskog ihtiološkog društva. Očekujemo da će se dio vrsta naseliti prirodnim putem, a dio životinja koje su zbrinute tijekom pražnjenja biti će vraćene. Pritom će se pratiti stanje kako bi se osiguralo da se uspostavi što je moguće prirodnija životna zajednica autohtonih vrsta. Iznimno, u Prvom maksimirskom jezeru će se osigurati uvjeti za držanje invazivne strane vrste, crvenouhe kornjače, kako bi u kontroliranim uvjetima mogla kvalitetno živjeti, ali da se istovremeno onemogući njezino širenje u prirodu. Izrađen je i Akcijski plan upravljanja ovom vrstom.
 
Kruna zahvata projekta biti će obnova kamenog slapišta i povratak drvenog mosta koji se rekonstruira prema povijesnim izvorima, kao i drveno pristanište za čamce o čemu ćemo vas sa zadovoljstvom izvijestiti.
 
 Dio radova u sklopu projekta „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“ sufinanciran je sredstvima EU. Korisnik projekta je Grad Zagreb, partneri Javna Ustanova Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba, Udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i Udruga Vjetar u leđa, a suradnik na projektu Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.
 
Aktivnosti na provedbi projekta se nastavljaju s ciljem obnavljanja vrijednosti (prirodnih i povijesnih) parka Maksimir.

Tekst: zagreb.hr

Druge objave

Bjelovar od Marije Terezije do „grada sira“ i hrvatske prijestolnice zagoneta

Bjelovar je grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije te Bjelovarsko-križevačke...

Istra kroz objektiv: poluotok u kojem svaki grad priča drugačiju vizualnu priču

Istra je najveći poluotok na Jadranskom moru i jedno...

Stari grad na Pagu: Belina povelja 1244., sabota 1393. i preseljenje koji je rodio novi Grad Pag

Stari grad Pag bio je srednjovjekovno naselje na otoku...

Ston i Dubrovnik: solane i obrambeni zidovi na Pelješcu u kontekstu pomorske strategije Dubrovačke Republike

Općina Ston na Pelješcu i grad Dubrovnik na južnome...

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Pročitajte i ovo:

Filmski programi u parku Ribnjak u sklopu Animafest Open Aira

Najdražim zagrebačkim obiteljskim kino-piknikom, Animafest Open Airom u parku Ribnjak u subotu 02. lipnja u 21:30 počinju filmski programi 28. Svjetskog festivala animiranog filma! Projekcije...

Problemi s kojima se susreće srednjovjekovni Kaptol zbog naplate crkvene desetine

Biskup i Kaptol su imali brojna zemljišta putem kojih su dobivali dobre prihode, no biskup je imao još jedan prihod koji mu je dolazio...

Kakav utjecaj na gornjogradske crkve imaju umjetnici?

Zbog loših prilika kroz koje je Gradec prolazio stoljećima, danas je ostalo tek malo umjetničkih elemenata koji pričaju priču o srednjovjekovnom životu na gradečkoj...