Središnji trg Gornjeg grada, Trg svetog Marka, jedan je od najpoznatiji simbola grada Zagreba. Osim najljepšeg zagrebačkog krova, onog Crkve sv. Marka, tu se nalaze i brojne povijesne palače koje pripadaju nepokretnim kulturnim dobrima grada Zagreba.
Pridružite nam se u šetnju u kojoj ćemo vam ispričati priču o svakoj od tih građevina.
Zgrada Banskih dvora koja je u 17. stoljeću pripadala banu Petru Zrinskom
Četverokrilna zgrada Banskih dvora sa dvokatnim stražnjim i jednokatnim krilom prema trgu, današnje je gabarite dobila početkom 19. stoljeća (dogradnja 1808-09. godine, graditelj Ivan Either), kada je Zemaljska vlada kupila palaču baruna Kulmera.
Palača je u 17. stoljeću pripadala banu Petru Zrinskom, a kasnije grofovima Čikulinima, Draškovićima te prije Kulmera Petru Troilo Sermagu.
Palača je izrazitog povijesnog značenja i visoke graditeljske tipološke, arhitektonske i urbanističke vrijednosti.
Trokrilna, poluugrađena, jednokatna palača sa trokatnim naknadno prigrađenim stražnjim krilom pripojena je 1836. godine Banskim dvorima. Stariji barokni dio palače sagradio je polovinom 18. stoljeća podban i veliki župan zagrebačke i križevačke županije Ivan Rauch. Dvorišno krilo s neorenesansnim pročeljima izvedeno je 1882. godine. Palača je izrazitog povijesnog značaja i visoke graditeljsko-tipološke, arhitektonske i urbanističke vrijednosti.
Arhitektonski elementi Crkve svetog Marka Evanđelista na Gornjem gradu
Trobrodna dvoranska crkva s troapsidalnim poligonalnim svetištem nastala je početkom 15. stoljeća pregradnjom romaničke crkve. Gradnja crkve i portala pripisana je majstorima iz obitelji Petra Parlera.
Crkva je regotizirana 1876-82. godine prema nacrtima Friedricha von Schmidta, a uz nadzor Hermanna Bolléa. Krovište je tada prekriveno glaziranim obojenim crijepom s dva grba: trojedine kraljevine i grada Zagreba.
Godine 1922. započela je obnova u kojoj su uklonjeni tragovi regotizacije u unutrašnjosti.
Kuća Ferić nastala pregradnjama jednokatnice koju je podignuo advokat Tadija Ferić
Dvokatnica tlocrtnog “U” oblika s nejednakim bočnim krilima nastala je pregradnjama nekadašnje jednokatne uglovnice koju je oko 1830. godine podignuo advokat Tadija Ferić.
Drugi kat u neorenesansnim oblicima nadograđen je iza 1867. godine kada je kuću kupila zemaljska vlada za državne urede. Na parceli u Mesničkoj 4 1895. godine prigrađeno je dvorišno krilo prema projektu vladinog građevinskog odsjeka.
Sačuvana je prostorna struktura i prizemni dio Ferićeve kuće sa slijepim arkadama i bidermajerskim portalom i drvenim vratnicama.
Palača Kušlan čije je neorenesansno pročelje projektirao graditelj Franjo Klein
Ugrađena dvokatnica nastala pregradnjom starije kuće godine 1867. godine. Neorenesansno pročelje dekorirano je detaljima proizvedenim u tvornici Brausewetter u Wagramu projektirao je Franjo Klein.
Unutrašnjost je višestruko pregrađena u 20. stoljeću.
Župni dvor crkve sv. Marka Evanđelista na najpoznatijem gornjogradskom trgu
Na mjestu župnog dvora crkve sv. Marka iz 1519. godine, nakon velikog požara 1706. godine župnik Juraj Juraić podigao je novu kuću. Jednokatnica, pravokutnog oblika, smještena je na uglu ulice i trga, dok se prema zapadu i sjeveru protezalo dvorište sa gospodarskim zgradama i drvenom kućom za družinu.
Zgrada je 1832. godine produžena prema sjeveru. Graditelji Šafranek i Wiesner 1891. godine dogradili su zapadno krilo i preoblikovali pročelja.
Palača Grlečić-Jelačić na Markovom trgu nastala pregradnjama kuće Josipa de Fona
Ugrađena stambena jednokrilna jednokatnica u današnjem je obliku nastala je pregradnjama kuće Josipa de Fona, sagrađene nakon požara 1731. godine. Cjelovito je sačuvan prostor kata pregrađen oko 1776. godine kada je vlasnikom kuće bio visoki časnik Nikola Fridrik Grlečić.
Dućani u prizemlju ukinuti su u adaptaciji provedenoj 1892. godine prema projektu K. Waidmanna.
Palača je naročitog povijesno-kulturnog značenja, visoke arhitektonske vrijednosti, a odlikuje se i cjelovitošću povijesnih detalja.
Kuća Pirling s erkerom na uglu na Trgu svetog Marka izgrađena u 17. stoljeću
Jednokatna jednokrilna palača s erkerom na uglu sagrađena je u 17. stoljeću. Djelomično je sačuvana prostorna struktura palače nekad s otvorenim uličnim trijemom, kasnorenesansni portal i erker na kamenim konzolama.
U 18. stoljeću pročelje je raščlanjeno pilastrima, i izvedena oslikani medaljon, a oko 1830. godine uređen dućan i preoblikovani prozori prema projektu A. Brdarića. Kameni kolobran s muškom glavom koji po predaji prikazuje Matiju Gupca pohranjen je u Muzeju grada Zagreba.
