U nedjelju, 5. ožujka 2023., navršava se 100 godina od smrti Dore Pejačević, hrvatske skladateljice sa samoga početka 20 stoljeća. Njezin izniman lik, kao i tragična, prerana smrt u dobi od 37 godina potaknuli su Dawida Runtza, šefa dirigenta Zagrebačke filharmonije i cijelu Zagrebačku filharmoniju da petodnevni Festival Dora Pejačević posvete njezinom djelu na način da umreže brojne zagrebačke kulturne institucije, kako bi posjetitelji mogli upoznati ovu posebnu ženu iz svih aspekata njezinoga života i stvaranja.
Započevši od srijede, 1. ožujka prijepodne, Zagrepčani će imati priliku prisustvovati raznolikim događanjima – počevši od otvorenja Festivala i izložbe Dora – Zapis na brezovoj kori u Muzeju grada Zagreba, te neposredno nakon toga, klavirskom recitalu u susjednoj, reprezentativnoj Preporodnoj dvorani, a u izvedbi njemačke pijanistice Kyre Steckeweh, iznimno zaslužne za promociju skladbi Dore Pejačević u Njemačkoj i daleko izvan njenih granica.
Dora Pejačević, umjetnica, skladateljica, izniman senzibilitet otrgnut od zaborava stvalačkim opusom, njenom glazbenom ostavštinom. Na izložbi Dora – Zapis na brezovoj kori u Muzeju grada Zagreba predstavit ćemo memorijabilije koje daju uvid u njezin privatni i profesionalni život i svaralaštvo.
Dora Pejačević, kći hrvatskoga bana, grofa Teodora Pejačevića i mađarske barunice Lille Vay de Vaya, rođena je 10. rujna 1885. u Budimpešti. Fotografije i predmeti iz fundusa brojnih hrvatskih baštinskih institucija prikazuju odrastanje mlade žene aristokratog podrijetla, svakodnevan život na obiteljskom imanju u Našicama, u perivoju našičkog dvorca i paviljonu od brezova drveta. Portreti roditelja, sestre i braće, obiteljskih okupljanja u parku i na terasi dvoraca. Dora u Našicama provodi djetinjstvo i prima prve glazbene poduke od poznatoga mađarskog orguljaša Károlya Noszede.
Seljenjem obitelji zbog banskih obveza oca Teodora Pejačevića, mlada umjetnica nastavlja privatno školovanje kod nastavnikâ glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda među kojima se ističe Vaclav Huml.
Uoči prvog Svjetskog rata Dora Pejačević odlazi na usavršavanje u Dresden gdje se razvija njena glazbena samosvjest i skaldateljska strast isprepletena sa širinom njenih intelektualnih i društvenih interesa. Dora Pejačević bila je emancipirana mlada žena, željna rada i stvaranja. Druži se s mladim, istaknutim umjetnicima i intelektualcima, pijanisticom Alice Ripper, likovnom umjetnicom Clarom Rilke-Westhoff, književnicom Anette Kolb, Karlom Krausom i drugim pripadnicima europske kulturne scene toga doba. Intenzivno čita, pomno bilježeći u svom crvenoukoričenom dnevniku čitanja, od poezije Rilkea, preko Ibsena, Dostojevskoga, Wildea, filozofskih djela Kierkegaarda, Schopenhauera, Nietzschea. Ovaj vrijedan predmet koji ocrtava njenu osobnost izlažemo u originalu.
Djela Dore Pejačević izvodili su vrsni glazbenici diljem europskih pozornica. Na izložbi će biti prezentirane objave i programi koncerata na kojima se izvode Dorina djela. Radost stvaranja i umjetničkog djelovanja isprepliće se s privatnim događajima i udajom za Ottomara von Lumbea. Zajedničke fotografije vjenčanja te portreti mladog para, rođenje sina Thea prekinuti su preranom smrću u 38 godini života. Njen odlazak na izložbi prdstavljen je izvornom posmrtnom maskom i poetičnom skulpturom, poprsjem Tuga s Dorina groba.
Festival Dora Pejačević trajat će od 1. do 5. ožujka 2023. Na najljepšim lokacijama u gradu – od Muzeja grada Zagreba i Preporodne dvorane na Griču, Muzičke akademije, Muzeja suvremene umjetnosti, Knjižnice HAZU na Strossmayerovom trgu, pa do Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i Hrvatskog narodnog kazališta, Zagrepčani i gosti imat će privilegiju upoznati iz najrazličitijih uglova iznimnu osobnost i kreativnost prve međunarodno poznate hrvatske skladateljice, kozmopolitkinje filozofskih razmišljanja i velike humanitarke, kontese Dore Pejačević.
Dora – Zapis na brezovoj kori
Muzej grada Zagreba, 1. ožujka – 2. travnja 2023.
otvorenje: 1. ožujka 2023., u 11 sati
organizatori: Muzej grada Zagreba i Zagrebačka filharmonija
autorica : Marina Perica Krapljanov, viša kustosica u Muzeju grada Zagreba
Tekst i vizual: Press