U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.
Osim na Gradecu, i na Kaptolu se dižu nove i obnavljaju stare i teško oštećene građevine. Tijekom cijelog razdoblja 17. stoljeća vršeni su mnogi graditeljski poslovi, a pogotovo nakon teških požara koji su pogodili grad 1624., 1645. i 1674. godine. U sklopu građevinskih radova tako se proširivao biskupski dvori, radilo se na dijelovima stolne crkve, kao i na kaptolskoj vijećnici i kanoničkim kurijama te na franjevačkom samostanu.
S unutarnje strane tadašnjih utvrda katedrale na Kaptolu, nalazilka se Metropolitanska knjižnica – točno ispred zapadnog pročelja katedrale.
Knjižnicu je 1692. godine gradio biskup Aleksandar Mikulić.
Metropolitanska knjižnica je srušena 1906. godine zajedno s Bakačevom kulom koja se nalazila ispred same katedrale, a s obzirom da ne postoje nikakvi vizualni prikazi knjižnice – danas ne možemo točno znati kako je ona izgledala, osim što je poznato da je bila jednokatnica. Knjižnica je – uz Plemićevu kuću smještenu na Dolcu – jedna od dvije građevine tadašnjeg Kaptola koje su danas u potpunosti nestale.
Povjesničari jedino mogu pretpostavljati da je bila jednostavne građe.